GONE FISHIN’ SARL v. LETA Y’URWANDA
The Supreme Court found no evidence of bad faith or breach by the Government of Rwanda. The lease term was mutually agreed, and the Government had no contractual obligation to guarantee loans or reimburse pre-contractual investments. Damages for lost profits and reputational harm were denied due to lack of causation...
Source-derived case information.
- Citation
- RAD 0016/08/CS
- Parties
- Applicant: GONE FISHIN’ SARL; Respondent: LETA Y’URWANDA (Government of Rwanda)
- Court
- Supreme Court
- Jurisdiction
- Rwanda
- Judgment Date
- 15 January 2010
- Case Number
- RAD 0016/08/CS
- Procedural Posture
- Civil Appeal / Supreme Court Judgment on Appeal
- Outcome
- Appeal dismissed; cross-appeal partially upheld; lower court judgment affirmed.
- Legal Topics
- Contractual Bad Faith, Lease Agreements, Damages, Corporate Personality, Appeals Procedure
- Source Language
- rw
Source-derived case record
Summary, issues, holding and outcome
More case intelligence is available
Unlock the full research layer for this judgment.
Parties
GONE FISHIN’ SARL
Applicant
LETA Y’URWANDA (Government of Rwanda)
Respondent
Procedural Posture
Civil Appeal / Supreme Court Judgment on Appeal
Legal Issues
- 1 Whether the Government of Rwanda acted in bad faith in the performance of the lease contract with GONE FISHIN’ SARL
- 2 Whether the Government was obliged to guarantee GONE FISHIN’ SARL’s bank loan
- 3 Entitlement to damages for alleged contractual breaches and reputational harm
Ratio Decidendi
The Supreme Court found no evidence of bad faith or breach by the Government of Rwanda. The lease term was mutually agreed, and the Government had no contractual obligation to guarantee loans or reimburse pre-contractual investments. Damages for lost profits and reputational harm were denied due to lack of causation and evidence. Claims for personal harm to the director were inadmissible as GONE FISHIN’ SARL is a legal entity. The lower court’s decision requiring GONE FISHIN’ SARL to pay unpaid rent and costs was upheld.
Court Disposition
Appeal dismissed; cross-appeal partially upheld; lower court judgment affirmed.
Orders
- GONE FISHIN’ SARL to pay the Government of Rwanda 31,735,200 FRW in unpaid rent within three months, enforceable by seizure if unpaid.
- GONE FISHIN’ SARL to pay 1,269,408 FRW (4% of rent) as state surcharge within one month, enforceable by seizure if unpaid.
Full Case Text
Judgment text and source record
29 paragraphs
# GONE FISHIN’ SARL v. LETA Y’URWANDA
- Source: Amategeko - Section: Decisions (Judgements) - Date: 2010-01-15 - Case/document no.: RAD 0016/08/CS - Collection: Supreme Court
## Text
## Page 1
GONE FISHIN’ SARL v. LETA Y’URWANDA [Rwanda URUKIKO RW’IKIRENGA – 2010SC – RAD 0016/08/CS (Rugege, P.J., Mutashya, na Kanyange, J.) 15 mutarama, 2010] Amategeko y’ubutegetsi – Ishyirwa mu bikorwa ry’amasezerano – Ibintu byerekana ko habayeho uburiganya mu masezerano. Amategeko y’ubutegetsi – Ubuzimagatozi – Agaciro k’indishyi z’igisebo zakwa n’umuyobozi w’ikigo gifite ubuzima gatozi. Amategeko y’imiburanishirize y’imanza mbonezamubano – Ubujurire – Ibirego bishya byakirwa ku rwego rw’ubujurire Incamake y’ikibazo: Urega yagiranye amasezerano n’Uregwa yo guhabwa ikigo kugirango nyuma yo kukivugurura azagikoreremo ubworozi bw’amafi muri ayo masezerano hakubiyemo ibyo buri ruhande rwiyemeje gukora. Mu rwego rwo gushyira mu bikorwa uwo mushinga urega yatse inguzanyo muri Banki ariko ntiyayihawe nkuko yayatse byatumye uwo mushinga udashyirwa mu bikorwa nk’uko wari wagaragajwe. Urega yasabye uregwa ko yamushafa by’umwihariko kumwishingira kugirango itange umwenda. Urega yasheshe amasezerano yagiranye n’ uregwa, batangira kureba uko bakemura ikibazo kijyanye nibyo buri ruhande rugomba urundi, kugeza ubwo urega atanze ikirego mu Rukiko Rukuru. Yavugaga ko uregwa yagize uburiganya bwatumye ishyirwa mu bikorwa ry’amasezerano y’ubukode bagiranye rikorwa nabi, akaba abisabira indishyi ndetse n’amafaranga yatanze avugurura icyo kigo. Uregwa yagaragaje ko nta ruhare yagize mu bibazo urega yahuye nabyo byatumye atubahiriza amasezerano y’ubukode bagiranye. Uregwa yanatanze ikirego cyo kwiregura asaba indishyi zitandukanye, amafaranga y’ubukode atishyuwe n’amafaranga yo gukora expertise y’icyo kigo nyuma yuko urega asheshe amasezerano. Urukiko rukuru rwemeje ko nta buriganya bwakozwe n’uregwa bityo indishyi yatse ntiyazihabwa ndetse n’amafaranga yatanze avugurura icyo kigo ntiyayahabwa; kuruhande rw’uregwa urukiko rwemeje ko ikirego cye gifite ishingiro gusa ku bijyanye n’amafaranga y’ubukode atahawe, rutegeka urega kuyishyura uregwa. Urega yajuririye Urukiko rw’ Ikirenga avuga ko umucamanza yaciye urubanza ku binyuranye n’ikirego, uregwa yanze k’umwishingira kandi BCR yamwemereraga inguzanyo yibura iyo amwishingira; uregwa nawe yatanze ubujurire bwuririye kubundi asaba ko urega yamuha amafaranga yakoreshejwe, inyungu, indishyi zitandukanye hamwe n’amafaranga y’ikurikiranarubanza. Incamake y’ikemezo: 1. Kugirango hemezwe ko habayeho uburyarya ni ngombwa ko ibintu bitatu bibanza kugaragazwa : 1° kudasobanura cyangwa kugira ububasha (imbaraga) budasanzwe hagati y’abagiranye amasezerano; 2° bukoreshwa n’umwe mu nyungu ze kandi abangamira undi; 3° kugeza n’ubwo ubangamiwe afata ingamba zo kuzirwanaho, kuba ikifuzo cy’ingano ubukode kitarubahirijwe, urega yari afite uburenganzira bwo kudashyira umukono
## Page 2
kuri ayo amasezerano, ariko yahisemo kuyasinya kuko yari yemeye ibiyakubiyemo, akaniyemeza kubyubahiriza, rero urega ntiyahindukira ngo avuge ko habayeho uburyarya. 2. Uregwa nta nshingano afite yo kwishingira urega igihe ntaho biteganyijwe mu masezerano. 3. Kubijyanye no kuba umucamanza ataragiye kureba icyo kigo , nu bundi niyo aba yaragiye kukireba, icyo yari kubona ni uko ikigo cyari gihagaze mu gihe cyo kujyayo, nyamara akaba yari yarakivuyemo, gikorerwamo n’abandi, ntabwo uko cyari kimeze urega avamo ariko cyari kuba kikimeze mu gihe urega yasabaga ko Umucamanza yajya kukireba. 4. Ikindi urega anenga urubanza rwajuririwe ari uko Urukiko rwaruciye rutigeze rutegeka uregwa ko yasubiza amafaranga urega yatanze mu bushakashatsi, ndetse n’andi mafaranga yaba yaratanzwe mbere y’uko itsindira isoko ryo gukodesha icyo ikigo, kuri iyi ngingo, Urukiko rurasanga ayo mafaranga yatanzwe n’ urega muri ibyo bikorwa, ntaho ahuriye n’amasezerano, cyane ko bari bataranayasinyana. 5. kubijyanye nuko uregwa yishe ingingo ya 3 y’amasezerano, rusanga urega nta na kimwe agaragaza ko uregwa atubahirije ngo kibe intandaro yo gusesa amasezerano. 6. Kuba urega asaba ibikubiye mu ngingo ya 5 y’amasezerano, kandi ayo masezerano ataramaze imyaka 15 nk’uko impande zombi zari zabyiyemeje, ahubwo akaba yarasheshwe cya gihe cy’imyaka 15 kitarangiye, ntabwo ibyo isaba yabihabwa. 7. Kubijyanye n’inyungu urega yavukijwe Urukiko rusanga uregwa yaryozwa izo ndishyi mu gihe byaba bigaragaye ko ariyo yatumye urega adakomeza imirimo yagombaga gukorera mu kigo cya Kigembe ariyo yari kubyara inyungu zakwa. 8. Kubijyane n’indishyi zakababaro zuko urega yaba yarasebejwe n’uregwa ntiyazihabwa kuko nta bimenyetso agaragaza. 9. Igihe urega yareze afite ubuzima gatozi, ntiyakwaba indishyi z’uko umuyobozi we yasebejwe. Indishyi zisabwa, zitangwa igihe bigaragaye ko uwazatse yagize akababaro ku giti cye, ntabwo urega yakwaka indishyi yitwaje ko akababaro kagizwe n’umuyobozi we. Niba uwo muyobozi yaragize akababaro, niwe watanga ikirego nkanyiracyo agaragaza akababaro yagize n’uwakamuteye. 10. Amafaranga asabwa n’uregwa ntiyayahabwa kuko abamwunganira nti bigeze bagaragariza Urukiko icyo banenga icyemezo cyafashwe n’umucamanza waciye urubanza rwajuririwe ku birebana n’amafaranga uregwa yaba yarishyuriye urega, nayo yaba yarishyuye abakoze “expertise”, bityo kubirebana n’aya mafaranga hakaba hagumyeho umwanzuro wafashwe mu rubanza rwajuririwe. 11. Kubijyanye n’indishyi zikomoka ku gisebo cy’uko urega yavuze ko uregwa yayikoreye uburiganya ndetse n’izindi ndishyi zo gusiragizwa mu manza, ntiyazihabwa kuko ku rwego rw’ubujurire hadashobora kuregerwa ikirego gishya keretse kuregera guhwanya imyenda cyangwa gutanga ikirego cyo kwiregura ku kirego cy’ibanze cyatanzwe mu rukiko rw’ubujurire. Ubujurire nta shingiro bufite.
## Page 3
Ubujurire bwuririye ku bundi bufite ishingiro kuri bimwe; amagarama y’urubanza aherereye ku uwareze. Amategeko yashingiweho: - Amahame agenga amasezerano y’ubucuruzi mpuzamahanga yashyizweho n’Umuryango w’Abibumbye yo mu 1994, ingingo 1 (7) - Itegeko N°18/2004 ryerekeye imiburanishirize y’imanza z’imbonezamubano, iz’ubucuruzi, iz’umurimo n’iz’ubutegetsi , ingingo 168 - Itegeko ryo kuwa 30/07/1888 rigenga amasezerano cyangwa imirimo nshinganwa, ingingo 47, 33 al3 - Igitabo cy’amategeko mbonezamubano cy’Ubufaransa, ingingo ya 1134 - Igitabo cy’amategeko mbonezamubano cy’Abadage, ingingo ya 242 - Uniform Commercial Code (UCC), VVC 1-203, 1-304 Nta manza zifashishijwe Inyandiko zabahanga: Ejan Mackaay, Economics of the civil law of contract, Montreal, October, 2009, p.14. Gérald Cornu, Vocabulaire juridique, Association Henri Capitant, Quadrige, PUF, 2000, p.119. Urubanza I. IMITERERE Y’URUBANZA [1] Muri gahunda yayo yo kureka imirimo y’ubucuruzi, Leta y’u Rwanda yatangiye kugurisha ibigo byayo, ibindi ibyegurira abikorera ku giti cyabo, inagurisha imigabane yari ifite mu bigo yashoyemo imari. Ni muri urwo rwego, “Centre Piscicole” ya Kigembe, ikigo cya Leta cyari gifite inshingano zo korora amafi nacyo cyashyizwe ku rutonde rw’ibigo bigomba kwegurirwa abikorera ku giti cyabo. [2] Mu kwezi kwa 9/1996, Umuyobozi Mukuru wa GONE FISHIN’Sarl Christopher Alden Thorne amaze kugenzura uko “centre piscicole “ ya Kigembe imeze, yagaragaje ubushake bw’uko yahabwa icyo kigo, kugirango nyuma yo kukivugurura azagikoreremo ubworozi bw’amafi. GONE FISHIN’Sarl yamenyeshejwe mu ibaruwa N°338/Priv/SV/MPH yo ku wa 28/09/1998 ya “privatization secretariat”, ko yemerewe kuzakorera muri icyo kigo. Ku wa 02/04/1999 nibwo amasezerano yasinywe hagati y’impande zombi, ni ukuvuga Leta y’u Rwanda ihagarariwe na Minisiteri y’Imari n’Igenamigambi ku ruhande rumwe, na GONE FISHIN’Sarl ihagarariwe n’Umuyobozi Mukuru wayo ariwe Christopher Alden Thorne ku rundi ruhande. [3] Ingingo z’ingenzi zikubiye muri ayo masezerano zirebana n’ibyo buri ruhande rwiyemeje gukora. Kuri Leta y’u Rwanda yakodesheje GONE FISHIN’Sarl icyo kigo mu gihe cy’imyaka 15, GONE FISHIN’sarl nayo yiyemeza kuzajya yishyura igiciro cy’ubukode kingana na 20.000US$ buri mwaka. Ikindi GONE FISHIN’sarl yasabwe, ni ugushyira mu bikorwa
## Page 4
umushinga wo gushora imari muri icyo kigo, nk’uko wagaragarijwe Leta y’u Rwanda mbere y’uko amasezerano asinywa. [4] Kugirango GONE FISHIN’sarl ibashe gushyira uwo mushinga mu bikorwa, yatse inguzanyo muri Banki. Ariko inguzanyo ntabwo yayihawe nk’uko yayatse, ibyo bikaba byaratumye, nk’uko GONE FISHIN’sarl ibivuga, umushinga yari yarerekanye mu gihe cyo guhabwa na Leta y’u Rwanda icyo kigo wo gushora imari, udashyirwa mu bikorwa nk’uko wari wagaragajwe. [5] Mu mabaruwa atandukanye, GONE FISHIN’sarl yasabye ko Leta y’U Rwanda yayifasha kubona amafaranga yo gushora imari muri icyo kigo, by’umwihariko GONE FISHIN’sarl yasabaga ko Leta y’u Rwanda yayishingira kugirango Banki itange umwenda. [6] Ku wa 16/12/2002 GONE FISHIN’sarl yamenyesheje Leta y’ u Rwanda ko izahagarika imirimo yakoreraga muri “centre piscicole”ya Kigembe ku wa 18/02/2003, inyandiko y’iherekanya bubasha (remise et reprise/ handover) yakozwe ku wa 15/02/2003. Leta y’u Rwanda na GONE FISHIN’sarl batangiye kureba uko bakemura ikibazo kirebana n’ibyo buri ruhande rugomba urundi, kugeza ubwo ku wa 24/02/2005 GONE FISHIN’sarl ireze Leta y’u Rwanda mu Rukiko Rukuru rwa Repubulika. A. URUBANZA MU RUKIKO RUKURU [7] Urubanza rwaburanishijwe n’Urukiko Rukuru, ruruca ku wa 01/10/2008. Mu miburanire ya GONE FISHIN’sarl, yagaragaje ko Leta y’u Rwanda yagize “mauvaise foi contractuelle/ contractual bad faith” yatumye ishyirwa mu bikorwa ry’amasezerano y’ubukode bwa “centre piscicole” ya Kigembe bagiranye rikorwa nabi. Ngo Leta y’u Rwanda ikaba itarubahirije ibyari bikubiye mu ngingo ya 5 y’amasezerano ndetse n’ibyari ku mugereka wayo masezerano. Ibyo nibyo byatumye GONE FISHIN’sarl irega isaba indishyi, ndetse inasaba amafaranga yari yaratanze ivugurura icyo kigo. [8] Ku ruhande rwa Leta, uyihagarariye yagaragaje ko nta ruhare Leta y’ u Rwanda yagize mu bibazo GONE FISHIN’ sarl yahuye nabyo byatumye itubahiriza amasezerano y’ubukode yari yagiranye na Leta y’u Rwanda. Yanagaragaje ko GONE FISHIN’sarl ariyo yanditse isaba iseswa ry’amasezerano. Leta y’u Rwanda yanatanze ikirego cyo kwiregura, isaba indishyi zitandukanye, amafaranga y’ubukode GONE FISHIN’sarl itishyuye, n’andi mafaranga yakoreshejwe mu gukora expertise ya “ centre piscicole” ya Kigembe nyuma yuko “GONE FISHIN’sarl” isheshe amasezerano. Urwo rubanza rwaciwe tariki ya 1/10/2008. [9] Mu guca urubanza, Urukiko Rukuru rwemeje ko Leta y’u Rwanda nta “mauvaise foi/ bad faith” yagize mu ishyirwa mu bikorwa ry’amasezerano y’ubukode, bityo n’indishyi zatswe na GONE FISHIN’sarl ntiyazihabwa, ndetse n’amafaranga yatanze ivugurura ikigo “centre piscicole” ya Kigembe ntiyayahabwa. Urukiko rwemeje kwakira ikirego cyo kwiregura cyatanzwe na Leta y’u Rwanda, rugisuzumye rusanga gifite ishingiro gusa ku bijyanye n’amafaranga y’ubukode itahawe, rutegeka GONE FISHIN’sarl kwishyura Leta y’u Rwanda 31.735.200FRW , 4% yayo y’umusogongero wa Leta ungana na 1.269.408FRW n’amagarama angana na 49.000FRW.
## Page 5
B. URUBANZA MU RUKIKO RW’IKIRENGA [10] GONE FISHIN’sarl ntabwo yishimiye imikirize y’urubanza rwaciwe n’Urukiko Rukuru, maze irujuririra mu Rukiko rw’Ikirenga ku wa 30/10/2008. Dosiye yakorewe ibanzirizasuzuma, umucamanza wabishinzwe yemeza ko ubujurire bwakozwe mu buryo no mu nzira bikurikije amategeko, dosiye ishyikirizwa Perezida w’Urukiko rw’Ikirenga kugirango agene umunsi izaburanishirizwaho. Perezida w’Urukiko rw’ikirenga yashyizeho itegeko rigena umunsi w’iburanisha wo ku wa 12/03/2009, uwo munsi ugeze, hitabye Me Kayitana Dominique Xavio ahagarariye GONE FISHIN’sarl, naho Leta y’u Rwanda ihagarariwe na Me SEBAZUNGU Alphonse. Uhagarariye Leta yasabye ko urubanza rusubikwa kuko uwari waruteguye yagize ibyago, maze iburanisha ryimurirwa ku wa 07/05/2009. Kuri uwo munsi hitaba Leta ihagarariwe n’intumwa yayo Me MBARUSHIMANA JMV, naho GONE FISHIN’sarl iburanirwa na Me NSENGIYUMVA Viateur afatanije na KAYITANA Dominique Xavio, urubanza rurasubikwa bisabwe n’uhagarariye Leta kuko hari ibimenyetso yari akibona bivuye muri BRD, akaba atari yabonye umwanya wo kubisuzuma. [11] Iburanisha ryashyizwe ku wa 24/06/2009, kuri uwo munsi hitaba abahagarariye GONE FISHIN’sarl, n’umuyobozi wayo Christopher Alden Thorne, n’intumwa ya Leta Me MBARUSHIMANA JMV. Urubanza ntabwo rwaburanishijwe kuko Christopher Alden Thorne yavuze ko hari ibimenyetso bishya ashaka kugaragariza Urukiko, ndetse akaba akeneye n’umusemuzi, urubanza rwimuriwe ku munsi utazwi. Nyuma rwaje gushyirwa kuri gahunda yo kuburanishwa ku itariki ya 11/11/2009. Uwo munsi urubanza rwaburanishijwe GONE FISHIN’sarl ihagarariwe na Me KAYITANA Domonique Xavio afatanije na Me NSENGIYUMVA Viateur naho Leta y’u Rwanda iburanirwa n’Intumwa zayo arizo Me MBARUSHIMANA J.M.V na Me BUTARE Emmanuel. Ingingo z’ubujurire za gone fishin’sarl n’imyiregurire ya leta y’u rwanda [12] Me KAYITANA Dominique Xavio yahawe ijambo ngo atange impamvu zatumye ijurira avuga ko izo mpamvu yanazigaragaje mu mwanzuro igihe yatangaga ubujurire, atangira avuga ko umucamanza yaciye urubanza ku binyuranye n’ikirego, icyaregewe si uko ishyirwa mu bikorwa ry’amasezerano ritashobotse ahubwo ikirego cyari ukugaragaza ko ryakozwe nabi bitewe na Leta y’u Rwanda. Ngo iyo myumvire niyo yatumye umucamanza yemeza ko nta kosa Leta y’u Rwanda yakoze, bituma hemezwa ko nta ndishyi GONE FISHIN’SARL igomba guhabwa. Yakomeje avuga ko umucamanza yanze kujya kureba “ferme piscicole de Kigembe” kugira ngo yumve neza akababaro GONE FISHIN’sarl yagize, yanga guha agaciro ibimenyetso byari byagaragajwe mu iburanisha(video n’amafoto), yanga no gutumiza abatangabuhamya. Yongeyeho ko umucamanza yanze guha agaciro ikimenyetso GONE FISHIN’sarl yavanye kuri internet cyerekana icyo muri droit administratif/administrative law bita ikosa cyangwa imyifatire ifatwa nk’ikosa ry’ubutegetsi. [13] Me KAYITANA Dominique Xavio yakomeje gutanga impamvu z’ubujurire avuga ko Leta y’u Rwanda yanze kwishingira GONE FISHIN’sarl, kandi hari ibaruwa ya BCR yo ku wa 27/12/1999 yemereraga GONE FISHIN’sarl inguzanyo iyibura kuko Leta y’u Rwanda itayishingiye. Yakomeje avuga ko umucamanza yemeje ko nta kimenyetso GONE FISHIN’sarl yatanze cy’uko Leta yagabanije igihe cy’ubukode kugira ngo ibure inguzanyo kandi nyamara na Leta ikaba idahakana ko icyo gihe yakigabanije. Indi mpamvu yatanzwe n’uhagarariye GONE
## Page 6
FISHIN’sarl nuko hari ibimenyetso abahagarariye GONE FISHIN’sarl baba barashoboye kubona babirangira umucamanza ariko ntiyajya kubishaka. Ibyo bimenyetso bikaba biri muri minisiteri y’imari, bikaba bijyanye n’amafaranga USAID, na BAD/ADB bari bemeye guha GONE FISHIN’sarl. Yashoje avuga ko umucamanza atategetse ko GONE FISHIN’sarl yasubizwa amafaranga yatanze y’ubushakashatsi bwakozwe mbere yo gupiganira ikigo, ndetse n’amafaranga yashowe muri kiriya kigo kuko cyeguriwe abikorera kidakora kuko cyari cyarangiritse, GONE FISHIN’sarl ikaba ariyo yagisannye. [14] Intumwa ya Leta Me MBARUSHIMANA J.M.V yahawe ijambo avuga ko umucamanza wa mbere yaciye urubanza ku cyo yaregewe, akaba atarigeze atandukira. Yavuze ko Leta y’u Rwanda nta kosa yigeze ikora, ntabwo GONEFISHIN’ sarl yigeze itanga ibimenyetso byashingirwaho mu kwemeza ko Leta y’u Rwanda itubahirije amasezerano. Ku mpamvu yuko Urukiko rutageze kuri centre piscicole ya Kigembe, uhagarariye Leta yavuze ko Urukiko rushobora kujya mu iperereza iyo rubonye ko ari ngombwa. Ariko rushobora no guca urubanza rushingiye ku bindi bimenyetso iyo rusanze bihagije. Ikindi nuko iryo perereza nta cyo ryari kugaragaza kuko icyo kigo cyongeye kugurishwa nyuma yuko GONE FISHIN’sarl ivuyemo, hakaba hashize imyaka irenga itandatu. [15] Me MBARUSHIMANA JMV yakomeje ijambo avuga no ku kirego GONE FISHIN’sarl yatanze cy’uko Leta y’u Rwanda itigeze igira bonne foi mu kubahiriza amasezerano. Yasabye Urukiko kwemeza ko icyo kirego nta shingiro kuko nta bimenyetso yabitangiye. Leta y’u Rwanda ikaba yarakoze ibyo yasabwe byose, yubahiriza amasezerano. Yongeyeho ko hari amafaranga GONE FISHIN’sarl yahawe na BRD imaze kuyabona nibwo yahisemo kureka ibyo yakoraga. Ku birebana n’amafaranga GONE FISHIN’sarl yaba yaratanze ku bushakashatsi uhagararaiye Leta yavuze ko GONE FISHIN’sarl itasaba kuyasubizwa kuko itigeze ibyemererwa, nta masezerano ahari agaragaza ko ayo mafaranga agomba gusubizwa. Kubirebana n’amafaranga yagombaga gutangwa na USAID ndetse na BAD, Me MBARUSHIMANA JMV yavuze ko Leta y’u Rwanda ntaho ihuriye nayo, ikaba itanayazi. Naho amafaranga yaba yarakoreshejwe mu gusana ikigo, Me MBARUSHIMANA JMV yavuze ko mu masezerano bidateganijwe, ko ahubwo igiteganijwe ari “indemnité” nayo yashoboraga gutangwa mu gihe bibaye ngombwa, kandi bigakorwa nyuma y’uko impuguke zihagarariye impande zombi zigaragaje agaciro k’ibyakozwe. [16] Intumwa ya Leta, Me BUTARE Emmanuel, yahawe ijambo avuga ko umucamanza yaciye urubanza ashingiye ku cyaregewe. Naho kuba Leta itarigeze ifasha GONE FISHIN’sarl, yavuze ko GONE FISHIN’sarl ariyo yari ifite inshingano yo gukora ibyo yiyemeje mu masezerano, ntabwo byari ngombwa ko Leta iyifasha mu gushyira mu bikorwa inshingano zayo. [17] Me NSENGIYUMVA Viateur uhagarariye GONE FISHIN’sarl yahawe ijambo avuga ko nta gahato kabaye mu gihe cyo gusinya amasezerano, ariko ntabwo Leta yorohereje GONE FISHIN’sarl mu gushyira mu bikorwa ayo masezerano. Yakomeje avuga ko amabanki yabonye ko amasezerano y’ubukode azamara imyaka 15, yanga gutanga inguzanyo kuko igihe cyari gitoya, ubukode iyo buza kuba mu gihe cy’imyaka 30 byari gufasha GONE FISHIN’sarl kubona inguzanganyo. Kubirebana n’amafaranga yagombaga gutangwa na ADB/BAD n’andi yari gutangwa na USAID, ibimenyetso byayo biri muri Minisiteri y’imari. Yakomeje avuga ko Urukiko rwaciye urubanza rwajuririwe rwasabwe kujya kureba ibyo bimenyetso ariko ntabwo rwabikoze.
## Page 7
[18] Me NSENGIYUMVA Viateur abajijwe niba Leta yari ifite inshingano zo gufasha GONE FISHIN’sarl kubona inguzanyo, yavuze ko mu masezerano yasinywe iyo nshingano itagaragara, ariko izo nshingano zikaba zigaragara ku mugereka w’ayo masezerano cyane cyane ingingo ya 2 y’umugereka ihujwe n’ingingo ya 5 y’amasezerano. Yakomeje avuga ko GONE FISHIN’sarl yasheshe amasezerano kuko yari yashyizwe muri stuation itarayemereraga gukomeza gukora. Ikindi nuko ingingo ya 2 y‘itegeko rya privatization ivuga ibirebana n’umutekano w’igihugu, no kwihaza mu biribwa nabyo bikaba birebana n’umutekano w’igihugu, ibi kandi bikaba byahuzwa n’ibiteganywa mu ngingo ya 5 y’amasezerano. Yakomeje avuga ko GONE FISHIN’sarl yasabye ko hakorwa expertise Leta iranga, nyuma Leta iza kwiherera iyikoresha yonyine. [19] Me MBARUSHIMANA JMV yahawe ijambo avuga ko remise et reprise / handover hagati ya Leta na GONE FISHIN’sarl yabaye ariko GONE FISHIN’sarl ntiyatanga impampuro zigaragaza ishusho y’umutungo. Leta ishatse kongera gushyira icyo kigo ku isoko hakozwe audit, ikigo kiza kwegurirwa abandi. Yakomeje avuga ko mu masezerano hateganijwe ko Leta y’u Rwanda ishobora kugira ibyo iha GONE FISHIN’sarl ko ariko ibyo atari inshingano, kandi nabyo byari gusuzumwa iyo GONE FISHIN’sarl iza kuba yaremeye ko hakorwa expertise nk’uko yari iteganijwe mu masezerano. Abajijwe niba ikigo kitarigeze kivugururwa na GONE FISHIN’sarl asubiza ko GONE FISHIN’sarl ariyo yagombaga kubigaragaza ikaba itarabikoze. Yakomeje avuga ko niba GONE FISHIN’sarl yaratanze amafaranga mu kuvugurura kiriya kigo, kwari ukugira ngo ibone umusaruro w’amafi, kandi mu gihe yahamaze yarawubonye, ikaba nayo yarungukaga. [20] Me NSENGIYUMVA Viateur yashubijwe ijambo avuga ko mu rwandiko rwa remise et reprise /hand over ntahagaragara ko Leta yasabye expertise ngo GONE FISHIN’sarl ibyange. Ahubwo Leta niyo itaragize ubushake bw’uko iyo expertise ikorwa kuko GONE FISHIN’sarl yari yanditse ibisaba nk’uko bigaragazwa n’urwandiko rwo ku wa 16/12/2002. Yashoje avuga ko expertise yakozwe na Leta y’u Rwanda itakwemerwa kuko yakozwe n’uruhande rumwe. [21] Me KAYITANA Dominique Xavio yabajijwe niba hari inyungu cyangwa uburiganya Leta yari ifite mu kunaniza GONE FISHIN’sarl asubiza ko bigoye kwerekana degre y’uburiganya Leta y’u Rwanda yari igamije, ko ariko bugaragazwa nuko Leta y’u Rwanda yanze kugira icyo ikora kugirango GONE FISHIN’sarl igere ku nshingano yari yihaye. [22] Me NSENGIYUMVA Viateur yakomeje avuga ko uburiganya bwa Leta bureberwa mu bikorwa bitandukanye bikurikirana. Yakomeje avuga ko amasezerano nk’ariya yasabaga imyaka nka 90 kugirango nyir’umushinga yunguke. Imyaka 15 yateganywaga yagabanyirije nyir’umushinga amahirwe yo kubona inguzanyo. Yongeyeho ko buri gihe GONE FISHIN’sarl yatangaga ibyifuzo byayo ariko nta na rimwe Leta yo yigeze igaragaza aho ihagaze. Ndetse n’umucamanza wa mbere yasabye ko habanza kubaho imishyikirano, na Embassy ya Leta Zunze Ubumwe z’Amerika nayo niyo nama yabagiriye ariko ntabwo Leta y’u Rwanda yagaragazaga aho ihagaze. Abajijwe agaciro aha inyandiko yavuye kuri internet igatangwa nk’ikimenyetso kandi hatagaragara uwayanditse yashubije ko Urukiko rwazabisuzuma. [23] Me NSENGIYUMVA Viateur yabajijwe icyo amafaranga y’umwenda yatanzwe na BRD agahabwa GONE FISHIN’sarl yishingiwe na Leta y’u Rwanda icyo yakoze, yashubije ko ayo mafaranga yakoreshejwe mu gusana ikigo “centre piscicole de Kigembe” kugirango cyongere gikore. Yakomeje avuga ko amafaranga yatanzwe na BRD nk’umwenda agomba kwishyurwa na
## Page 8
Leta kuko yashowe mu kigo kigakora, nyuma kikaza kugurishwa, cyagurishijwe kuko cyakoraga, kandi cyakoze kubera wa mwenda cyahawe. Inguzanyo yakoreshejwe mu kubaka ibyuzi 32. Abajijwe niba GONE FISHIN’sarl yarishyuraga amafaranga y’ubukode nk’uko byari mu masezerano, yashubije ko yishyuye 1..000.000FRw gusa kuko andi itari kuyabona. [24] Intumwa ya Leta, Me BUTARE Emmanuel yahawe ijambo ahakana ko amafaranga yatanzwe na BRD yakoreshejwe mu gusana ikigo, iyo biza kuba ariko byagenze biba byarashyizwe mu masezerano. [25] Ku mafaranga asabwa na Leta y’u Rwanda, Me KAYITANA Dominique Xavio yavuze ko Leta y’u Rwanda ariyo yakwirengera amafaranga y’umwenda yatanzwe na BRD kuko yashowe mu kigo nyuma Leta irakigurisha. [26] Mu kwanzura, Me NSENGIYUMVA Viateur yasabye ko GONE FISHIN’sarl yahabwa 114.683 US$ yakoreshejwe mu bushakashatsi, 74.765US$ yo gusana ikigo cya Kigemebe, inyungu zingana na 2.830.000US$, indishyi zatewe n’ikiganiro cyasebeje GONE FISHIN’sarl zingana na 1.000.000US$, n’izo gusebya umuyobozi wayo zingana na 1.000.000US$, amafaranga y’ikurikiranarubanza angana na 6% z’ayo GONE FISHIN’sarl isaba ahwanye na 637.000US$. [27] Mu kwanzura, Me MBARUSHIMANA JMV intumwa yahawe ijambo avuga ko amafaranga yatanzwe ku bushakashatsi Leta itayishyura nk’uko byasobanuwe. Ku birebana n’amafaranga yo gusana ikigo, yavuze ko GONE FISHIN’sarl itayahabwa kuko adateganijwe mu masezerano, naho indishyi zo gusebanya yavuze ko nta bimenyetso byatanzwe bigaragaza ko uko gusebanya kwabayeho. Ndetse n’andi mafaranga yose abahagarariye GONE FISHIN’sarl batse akaba atatangwa. Yashoje asaba Urukiko ko rwakwakira ubujurire bwuririye ku bundi bwatanzwe na Leta y’u Rwanda, n’ibikubiye mu mwanzuro bigahabwa agaciro. [28] Iburanisha ryarasojwe, Urukiko ruvuga ko urubanza ruzasomwa ku wa 15 Mutarama 2010. II. ISESENGURA RY’URUBANZA [29] Uru rubanza rwajuririwe mu Rukiko rw’Ikirenga rwatangiriye mu Rukiko Rukuru, harega GONE FISHIN’sarl irega Leta y’u Rwanda. Ikirego gituruka ku isesa ry’amasezerano hagati y’impande zombi. Nyuma y’uko ubujurire bwakiriwe, Urukiko rugomba gusuzuma ingingo zatumye GONE FISHIN’ sarl ijurira. Mu gusuzuma izo ngingo, ni ngombwa ko hanasesengurwa ibikubiye mu masezerano impande zombi zagiranye, kuko GONE FISHIN’sarl ivuga ko Leta y’u Rwanda yayinanije bigatuma amasezerano adashyirwa mu bikorwa nk’uko yumvikanyweho n’impande zombi. [30] GONE FISHIN’sarl ivuga ko habaye uburyarya ku ruhande rwa Leta, bugaragazwa n’ibikorwa bitandukanye byatumye itabona inguzanyo n’andi mafaranga byari gutuma igera ku nshingano zayo zo korora amafi. Impamvu zatanzwe ku rwego rw’ubujurire zikaba zishingiye kuri iyi ngingo.
## Page 9
[31] Mu gutanga ubujurire GONE FISHIN’sarl isobanura ko Leta y’u Rwanda yagize uburyarya mu gushyira mu bikorwa amasezerano y’ubukode (mauvaise foi contractuelle/contractual bad faith). Ihame ryo kubahiriza amasezerano nta buryarya riboneka mu mategeko y’u Rwanda mu ngingo ya 33 al3 CCLIII, rikanaboneka mu mategeko y’ibindi bihugu, nk’ingingo za 1134 yo mu gitabo cy’amategeko mbonezamubano cy’Ubufaransa1, ingingo ya 242 yo mugitabo cy’amategeko mbonezamubano cy’Abadage2, ndetse bikaboneka muri “Uniform Commercial Code (UCC)3” yo muri Leta Zunze Ubumwe z’Amerika. Iryo hame riboneka kandi no mu mahame agenga amasezerano y’ubucuruzi mpuzamahanga yashyizweho n’Umuryango w’Abibumbye4 yo mu 1994, mu ngingo yayo ya 1 agace ka 7. Gerald Cornu mu nkoranyamagambo y’amategeko yanditse mu 20005, yasobanuye ko « bonne foi/ good faith » ari ukutagambirira ikintu kibi mu masezerano (absence d’intention malveillante). [32] Ku bwa Professor Ejan Mackaay, kugirango hemezwe ko habayeho uburyarya ni ngombwa ko ibintu bitatu bibanza kugaragazwa : 1° kudasobanura cyangwa kugira ububasha (imbaraga) budasanzwe hagati y’abagiranye amasezerano 2° bukoreshwa n’umwe mu nyungu ze kandi abangamira undi 3° kugeza n’ubwo ubangamiwe afata ingamba zo kuzirwanaho (1° an asymmetry of information or coercive power between the parties ; 2° exploited by one to its advantages and to the detriment of the other(s) ; 3° to such a degree that it might provoke significant self-protective measures amongst the latter for the future)6. Kugirango habe hakwemezwa ko Leta y’u Rwanda yaba yaragize uburyarya mu masezerano yabaye hagati yayo na GONE FISHIN’sarl, ni ngombwa kugaragaza ko hari ibyo Leta yaba yarakoze mu nyungu zayo, ikabikora ifite umugambi wo kunaniza GONE FISHIN’sarl. [33] Mu kujurira, GONE FISHIN’sarl ivuga ko igikorwa cya mbere kigaragaza uburyarya ku ruhande rwa Leta y’u Rwanda ni uko yakodesheje na GONE FISHIN’sarl ikigo cya “KIGEMBE” mu gihe cy’imyaka 15 aho kuba 30 nk’uko bari babyumvikanye. GONE FISHIN’sarl ikavuga ko kuba igihe cy’ubukode cyari kigufi aribyo byatumye itabona inguzanyo ku buryo bworoshye. Mu gutanga iyi mpamvu, GONE FISHIN’sarl irashaka kwerekana ko icyo ari igikorwa cy’uburyarya mu masezerano (mauvaise foi contractuelle/ contractual bad faith). Kuba mu biganiro bibanziriza amasezerano (Preliminary discussions) byabaye hagati y’impande zombi, GONE FISHIN’sarl yarifuzaga ko ubukode bwamara imyaka 30, urundi ruhande ntirubyemere, nyuma impande zombi zikumvikana ko ubukode buzamara imyaka 15, GONE FISHIN’sarl ntabwo yahindukira ngo ivuge ko habayeho uburyarya. Ikindi nuko kuba ikifuzo cy’uko ubukode bwamara imyaka 30 kitarubahirijwe, GONE FISHIN’sarl yari ifite uburenganzira bwo kudashyira umukono kuri ayo amasezerano, ariko yahisemo kuyasinya kuko yari yemeye ibiyakubiyemo, ikaniyemeza kubyubahiriza, kandi kimwe mu byari muri ayo masezerano, nuko ubukode bwagombaga kumara imyaka 15. Nk’uko bisobanuwe muri iki gika, iyi mpamvu yatanzwe na GONE FISHIN’sarl ijurira nta shingiro. 1 Biboneka kuri http://www.droit-des-societes.net/documents/article-code-civil-1134.php . 2 Biboneka kuri http://fr.jurispedia.org/index.php/Code_civil_Art.242_(de) 3 “Every contract imposes upon each party a duty of good fait and fair dealing in its performance and its enforcement » UCC, VCC 1-203, 1-304 4 Unidroit Principles of International Commercial Contracts, 1994. 5 Gérald Cornu, Vocabulaire juridique, Association Henri Capitant, Quadrige, PUF, 2000, p.119. 6 Ejan Mackaay, Economics of the civil law of contract, Montreal, October, 2009, p.14.
## Page 10
[34] Ku mpamvu y’ubujurire y’uko Leta y’u Rwanda yanze kwishingira GONE FISHIN’sarl muri banki ngo ibone amafaranga y’umwenda yari gushora mu gikorwa cy’ubworozi bw’amafi, Urukiko rusanga Leta y’u Rwanda nta nshingano ikomoka ku masezerano y’ubukode yari ifite yo kwishingira GONE FISHIN’sarl. Ntaho biteganijwe mu masezerano, na GONE FISHIN’sarl ntabwo yabashije kugaragaza ikimenyetso cy’uko Leta y’u Rwanda yari ifite iyo nshingano. Icyo GONE FISHIN’sarl yishingikirizaho ivuga ko Leta yagombaga kuyifasha kubona inguzanyo, n’uko Leta y’u Rwanda ngo yaba yariyemeje kugira uruhare mu gufatanya na GONE FISHIN’sarl kongera umusaruro w’amafi, ikabivuga ishingiye ku biri ku mugereka w’amasezerano (inyandiko yitwa proposal: privatization of Kigembe Fishery, Butare,) aho GONE FISHIN’sarl igaragaza raison d’être yayo, mu gace ka kabiri, ahanditse ngo “active participation with Government, National NGO’s and Cooperatives in both the qualitative and quantitative improvement of Rwanda’s Nationwide lake and pond fishing capacity”. “Active participation” ivugwa hano ntabwo ari Leta yasabwaga kuyigira ahubwo ni GONE FISHIN’sarl yagombaga gufatanya na Leta, NGO’s, cooperatives kugirango umusaruro w’amafi wiyongere haba mu bwiza no bwinshi. Iyi nyandiko kandi GONE FISHIN’sarl yayigaragaje kugirango ibe yabasha kwereka Leta ibyo izakora mu gihe yaba ihawe “Centre piscicole ya Kigembe” ngo iyikodeshe. [35] GONE FISHIN’sarl yatanze impamvu y’ubujurire ivuga ko Leta yagize uburyarya kuko yabonaga raporo ntigaragaze ibyo itishimiye. Amasezerano y’ubukode yabaye hagati ya GONE FISHIN’sarl yateganyaga ibyo buri ruhande rugomba gukora. Ku ruhande rwa Leta, yagombaga gutanga ikigo cya Kigembe, GONE FISHIN’sarl nayo yari ifite inshingano zo kwishyura igiciro cy’ubukode ndetse no kuzuza izindi nshingano zikubiye mu masezerano. Ku ruhande rwa Leta, inshingano yayo yo guha GONE FISHIN’sarl ikigo gikodeshwa yarayujuje. Ariko kandi, Leta yari ifite uburenganzira bwo kugenzura niba ibyo GONE FISHIN’sarl yiyemeje mu gihe cyo gupiganira isoko ryo kwegukana ikigo cya Kigembe bishyirwa mu bikorwa nk’uko biteganijwe mu masezerano. Kuba rero Leta yari ifite uburenganzira (droit/right) bwo kugenzura, ntabwo ari inshingano (obligation), kuburyo GONE FISHIN’sarl yaherako ivuga ko Leta yabonaga raporo z’ibikorwa ntigire icyo izivugaho, kuburyo ukutagira icyo ivuga kuri izo raporo byakwitwa uburyarya mu masezerano. Ingingo ya 5 y’amasezerano y’ubukode, iteganya uko ishoramari ryagombaga gukorwa na GONE FISHIN’sarl mu kigo yari imaze guhabwa ngo igikodeshe, iyo ngingo inateganya ko Leta izajya igenzura, ikanakurikirana ishyirwa mu bikorwa ry’iryo shoramari, ntabwo ivuga ko GONE FISHIN’sarl izafashwa mu kubona inguzanyo. [36] Indi mpamvu yatumye GONE FISHIN’sarl ijurira ngo ni uko umucamanza atahaye agaciro ibimenyetso byagaragajwe mu iburanisha, ibyo ni video n’amafoto, kutajya kureba ikigo cyakodeshejwe, ndetse ngo akaba yaranze no gutumiza abantangabuhamya. Mu gutanga iyi mpamvu, GONE FISHIN’sarl ntabwo igaragaza niba ibyo bimenyetso bivugwa ari ibyari kwerekana ko Leta y’u Rwanda hari inshingano zikomoka ku masezerano yabaye hagati y’impande zombi itubahirije, cyangwa se niba byari kwerekana ko Leta yagize uburyarya mu ishyirwa mu bikorwa ry’amasezerano nk’uko ababuranira GONE FISHIN’sarl batanze ubujurire bavuga ko ishyirwa mu bikorwa ry’amasezerano ryagenze nabi kubera uburyarya ku ruhande rwa Leta y’u Rwanda. Umucamanza aha ibimenyetso agaciro iyo asanze ibyo bimenyetso bifite ireme kandi bimufasha kumenya aho ukuri guherereye. Naho kubirebana n’ingingo yuko Umucamanza atagiye kureba ikigo cyakodeshejwe, Urukiko rusanga niyo aza kuba yaragiye kureba icyo kigo, icyo yari kubona ni uko ikigo cyari gihagaze mu gihe cyo kujyayo, nyamara GONE FISHIN’sarl ikaba yari yarakivuyemo, gikorerwamo n’abandi, ntabwo uko cyari kimeze
## Page 11
GONE FISHIN’sarl ivamo ariko cyari kuba kikimeze mu gihe GONE FISHIN’sarl yasabaga ko Umucamanza yajya kukireba. [37] GONE FISHIN’sarl ivuga ko ikindi inenga urubanza rwajuririwe ari uko Urukiko rwaruciye rutigeze rutegeka Leta y’u Rwanda ko yasubiza amafaranga GONE FISHIN’sarl yatanze mu bushakashatsi, ndetse n’andi mafaranga yaba yaratanzwe mbere y’uko itsindira isoko ryo gukodesha ikigo cya “Kigembe”. Kuri iyi ngingo, Urukiko rurasanga ayo mafaranga yatanzwe na GONE FISHIN’sarl muri ibyo bikorwa, ntaho ahuriye n’amasezerano. GONE FISHIN’sarl yayatanze igirango ipiganwe n’abandi, kandi igirango irebe ko izunguka mu gihe yaramuka itsinze, ntabwo rero byakwitwa contractual bad faith/ mauvaise foi contractuelle cyane ko n’ayo masezerano yari atarasinywa. Kubw’ibyo rero, iyi mpamvu yatanzwe na GONE FISHIN’sarl ijurira ikaba nta shingiro ifite. [38] GONE FISHIN’sarl yajuriye kandi ivuga ko Leta y’u Rwanda yishe ingingo ya 3 y’amasezerano. Isesengura ry’iyi ngingo rigaragagaza ko ikubiyemo ibitekerezo bitatu aribyo: 1° Leta y’u Rwanda yemeye gutanga ibintu byimukanwa n’ibitimukanwa, inyubako, ubutaka, ibiti ngo bikodeshwe, yishingiye kandi ko ukodesheje azakoresha ibyo akodesheje ntawumubangamiye. Ukodesheje afite uburenganzira bwo gucunga no kubyaza umusaruro ibintu biri mu bukode; 2° nta kintu kigomba guhindurwa ku mutungo Leta y’u Rwanda itabanje gutanga uburenganzira; 3°kugirango uhagarariye Leta asure ikigo, ukodesheje azajya abimenyeshwa mu masaha 24 abanziriza iryo sura. Mu bivugwa muri iyi ngingo nta na kimwe GONE FISHIN’sarl igaragaza ko Leta y’u Rwanda itubahirije ngo kibe cyarabaye intandaro yo gusesa amasezerano. [39] GONE FISHIN’sarl kandi yajuriye isaba ko icyemezo cyafashwe n’umucamanza waciye urubanza rwajuririwe cy’uko itahabwa amafaranga yatanze ikora “rehabilitation” ko cyavanwaho. Ibyo ikabisaba ishingiye ku ngingo ya 5 y’amasezerano y’ubukode. Ibivugwa mu ngingo ya 5 y’amasezerano, birebana n’icyakorwa mu gihe amasezerano y’ubukode yaba arangiye (expiration), ni ukuvuga nyuma y’imyaka 15 kuko aricyo gihe yari kumara. Ibyo GONE FISHIN’sarl isaba ni ibyari gukorwa igihe amasezerano yari kuba amaze imyaka 15 (...à l’expiration du contrat de bail). Gusa, iryo rangira ry’amasezerano riherekejwe n’itsinda ry’amagambo rivuga ngo ku mpamvu iyo ariyo yose (pour quelque cause que ce soit). Ariko kandi, kuvuga ngo ku mpamvu iyo ariyo yose ntabwo byari ngombwa kuko basoza bavuga ngo mu gihe amasezerano yaba atongerewe (et en cas de non renouvellement du bail...), iyo igihe amasezerano yagombaga kurangira gishize nibwo yongerwa gusa, naho iyo arangiye ku zindi mpamvu ntabwo yongerwa, byumvikane ko irangira ry’amasezerano rivugwa hano ari iryari kuba nyuma y’imyaka 15, kuko arinabwo yashoboraga kongerwa. Yaba atongerewe hakaba hatangwa “indemnité”. Kuba GONE FISHIN’sarl isaba ibikubiye mu ngingo ya 5 y’amasezerano, kandi ayo masezerano ataramaze imyaka 15 nk’uko impande zombi zari zabyiyemeje, ahubwo akaba yarasheshwe cya gihe cy’imyaka 15 kitarangiye, ntabwo ibyo isaba yabihabwa. [40] GONE FISHIN’sarl yanajuriye isaba ko yahabwa 2.830.000USD y’inyungu yavukijwe. Ingingo ya 47 y’Igitabo cya Gatatu cy’Urwunge rw’Amategeko Mbonezamubano iteganya ko “indishyi zigenewe ugombwa inshingano zigizwe, muri rusange, n’igihombo byamuteye hamwe n’inyungu byamuvukije.......”. 2.830.000USD GONE FISHIN’sarl ikaba iyaka nk’indishyi zigizwe n’inyungu yavukijwe. Leta y’u Rwanda yaryozwa izo ndishyi mu gihe byaba bigaragaye
## Page 12
ko ariyo yatumye GONE FISHIN’sarl idakomeza imirimo yagombaga gukorera mu kigo cya Kigembe ariyo yari kubyara inyungu zakwa. Nyamara GONE FISHIN’sarl niyo ubwayo yasheshe amasezerano, kandi ibikora nta kosa ku ruhande rwa Leta ryagaragajwe, Leta ikaba yarubahirije inshingano zayo zikubiye mu masezerano nk’uko byasobanuwe hejuru. Kuba nta sano riri hagati y’uguhagarika imirimo kwa GONE FISHIN’sarl na Leta (absence de cause à effet/ lack of the relation of cause and effect) niyo mpamvu Leta itasabwa gutanga indishyi. Kubera ibigaragajwe muri iki gika, iyi mpamvu y’ubujurire ikaba nta shingiro ifite. [41] GONE FISHIN’sarl yajuriye kandi isaba ko yahabwa 1.000.000USD y’indishyi z’akababaro kuko ngo yaba yarasebejwe binyuze kuri Television y’u Rwanda no mu kinyamakuru New Times. Iyi mpamvu y’ubujurire nta shingiro ifite kuko ababuranira GONE FISHIN’sarl ntibigeze bagaragaza, ngo banatange ibimenyetso by’ukuntu Leta y’u Rwanda yaba yarasebanije. Nta nyandiko cyangwa imvugo bya Leta y’u Rwanda birimo gusebanya kwaba kwarakorewe GONE FISHIN’sarl byagaragarijwe Urukiko, kubw’ibyo, iyi mpamvu y’ubujurire nta shingiro ifite. [42] GONE FISHIN’sarl yanatanze impamvu y’ubujurire inenga icyemezo cyafashwe n’umucamanza cy’uko atayigeneye 1.000.000USD y’indishyi z’igisebo umuyobozi wayo yatewe n’ikiganiro cyahise kuri television, n’inkuru yatangajwe muri New Times. Kuri iyi mpamvu, Urukiko rurasanga GONE FISHIN’sarl yareze ifite ubuzima gatozi, ikaba itakwaka indishyi z’uko umuyobozi wayo yasebejwe. Indishyi zisabwa, zitangwa igihe bigaragaye ko uwazatse yagize akababaro ku giti cye, ntabwo GONE FISHIN’sarl yakwaka indishyi yitwaje ko akababaro kagizwe n’umuyobozi wayo. Niba uwo muyobozi yaragize akababaro, niwe watanga ikirego nkanyiracyo agaragaza akababaro yagize n’uwakamuteye. Ku bw’ibyo, iyi mpamvu yatanzwe na GONE FISHIN’sarl ijurira nta shingiro ifite. Ubujurire bwuririye ku bundi bwa Leta y’u Rwanda [43] Leta y’u Rwanda isaba ko yahabwa amafaranga yishyuriye GONE FISHIN’sarl muri Banque Rwandaise de Développement angana na 93.966.955FRW kubera umwenda yari yarishingiye, ikanaka 3.953.000FRW yatanzwe hakorwa “expertise” kugirango ikigo cyongere kigurishwe nyuma y’uko GONE FISHIN’sarl isheshe amasezerano. Mu gusaba ayo mafaranga, ntabwo ababuranira Leta bigeze bagaragariza Urukiko icyo banenga icyemezo cyafashwe n’umucamanza waciye urubanza rwajuririwe ku birebana n’amafaranga Leta yaba yarishyuriye GONE FISHIN’sarl, nayo yaba yarishyuye abakoze “expertise”, bityo kubirebana n’aya mafaranga hakaba hagumyeho umwanzuro wafashwe mu rubanza rwajuririwe. [44] Leta y’u Rwanda irasaba kandi ko yahabwa indishyi zikomoka ku gisebo cy’uko GONE FISHIN’sarl yavuze ko Leta yayikoreye uburiganya ndetse n’izindi ndishyi zo gusiragizwa mu manza. Iyi mpamvu Leta y’u Rwanda itanga ntabwo yasuzumwa kuko ije bwa mbere ku rwego rw’ubujurire, ingingo ya 168 y’Itegeko N°18/2004 ryerekeye imiburanishirize y’imanza z’imbonezamubano, iz’ubucuruzi, iz’umurimo n’iz’ubutegetsi nk’uko ryahinduwe kandi ryujujwe kugeza ubu ikaba iteganya mu gika cyayo cya mbere ko, ku rwego rw’ubujurire hadashobora kuregerwa ikirego gishya keretse kuregera guhwanya imyenda cyangwa gutanga ikirego cyo kwiregura ku kirego cy’ibanze cyatanzwe mu rukiko rw’ubujurire.
## Page 13
III. ICYEMEZO CY’URUKIKO [45] Urukiko rw’Ikirenga rwemeye kwakira no gusuzuma ubujurire rwashyikirijwe na GONE FISHIN’sarl. [46] Rwemeje ko ubwo bujurire nta shingiro . [47] Rwemeye kwakira ubujurire bwuririye ku bundi bwatanzwe na Leta y’u Rwanda. [48] Rwemeje ko ubwo bujurire nta shingiro bufite. [49] Ruvuze ko imikirize y’urubanza rwajuririwe arirwo R.Ad 0018/08/HC/KIG rwaciwe n’Urukiko Rukuru ku wa 01/10/2008 igumyeho. [50] Rutegetse GONE FISHIN’sarl kwishyura Leta y’u Rwanda 31.735.200FRW nk’uko yagenwe mu rubanza rwajuririrwe, yaba itabikoze mu gihe cy’amezi atatu akavanwa mu byayo kungufu za Leta. [51] Rutegetse GONE FISHIN’sarl gutanga 4% ya 31.735.200FRW y’umusogongero wa Leta angana na 1.269.408FRW, yaba itabikoze mu gihe cy’ukwezi, akavanwa mu byayo kungufu za Leta. [52] Ruyitegetse kandi gutanga 71900FRW y’amagarama y’urubanza akiyongera kuri 49.000FRW yaciwe mu rubanza rwajuririwe, itayatanga mu gihe cy’iminsi umunani akavanwa mu byayo kungufu za Leta.