Re INGABIRE UMUHOZA (ADD)
The petition is admissible because Article 106 of Law No 027/2019, though similar in part to the previously reviewed Article 121 of Law No 13/2004, contains new elements and wording, and the applicant raises new constitutional grounds. Res judicata does not bar review where the legal provision or its context has...
Source-derived case information.
- Citation
- RS/SPEC00001/2025/SC
- Parties
- Applicant: Ingabire Umuhoza Victoire; Respondent: Leta y’u Rwanda
- Court
- Supreme Court
- Jurisdiction
- Rwanda
- Judgment Date
- 16 January 2026
- Case Number
- RS/SPEC00001/2025/SC
- Procedural Posture
- Constitutional Petition / Admissibility Ruling
- Outcome
- Petition admitted for hearing on merits
- Legal Topics
- Res Judicata, Constitutionality of Statutes, Judicial Review, Criminal Investigation Powers
- Source Language
- rw
Source-derived case record
Summary, issues, holding and outcome
More case intelligence is available
Unlock the full research layer for this judgment.
Parties
Ingabire Umuhoza Victoire
Applicant
Leta y’u Rwanda
Respondent
Procedural Posture
Constitutional Petition / Admissibility Ruling
Legal Issues
- 1 Whether Article 106 of Law No 027/2019 violates the Constitution of Rwanda
- 2 Whether the principle of res judicata bars reconsideration of the constitutionality of Article 106 after legislative amendment
Ratio Decidendi
The petition is admissible because Article 106 of Law No 027/2019, though similar in part to the previously reviewed Article 121 of Law No 13/2004, contains new elements and wording, and the applicant raises new constitutional grounds. Res judicata does not bar review where the legal provision or its context has materially changed.
Court Disposition
Petition admitted for hearing on merits
Orders
- The petition by Ingabire Umuhoza Victoire challenging Article 106 of Law No 027/2019 is admitted and will be heard on the merits.
- The hearing is scheduled for 04/03/2026 at 09:00.
Full Case Text
Judgment text and source record
29 paragraphs
# Re INGABIRE UMUHOZA (ADD)
- Source: Amategeko - Section: Decisions (Judgements) - Date: 2026-01-16 - Case/document no.: RS/SPEC00001/2025/SC - Collection: Supreme Court
## Text
## Page 1
Re INGABIRE UMUHOZA (ADD) [Rwanda URUKIKO RW’IKIRENGA – RS/SPEC00001/2025/SC (Mukantaganzwa, J. P., Hitiyaremye, Cyanzayire, Kazungu na Kalihangabo, J.) 16 Mutarama 2026] Itegeko Nshinga – Ikirego gisaba kwemeza ko itegeko rinyuranyije n’Itegeko Nshinga – Ihame ry’uko icyaciweho urubanza kitongera gusuzumwa n’Urukiko (res judicata) – Mu manza ziregera ko ingingo inyuranyije n’Itegeko Nshinga, ihame rya “res judicata” rirakurikizwa, ariko ibisabwa kugira ngo ryubahirizwe bikarebwa mu buryo bwagutse. Ku bijyanye n’ababuranyi, si ngombwa ko baba ari bamwe kuko itegeko rireba buri wese. Mu kureba ikiburanwa, ntiharebwa amagambo akoreshwa, ahubwo harebwa igitekerezo gikubiye mu itegeko riregerwa. Impamvu iba imwe igihe ibyo ababuranyi bashingiraho bavuga ko ingingo isuzumwa itubahirije Itegeko Nshinga ari bimwe. Itegeko Nshinga – Urukiko rw’Ikirenga – Guhindura umurongo wafashwe – Ihame rya “res judicata” – Ihame rya “res judicata” ntirikuraho ko Urukiko rwagira ibyo rugorora (inflechissements) cyangwa rwahindura umurongo rwari rwarafashe (revirement de jurisprudence). Itegeko Nshinga – Ikirego gisaba kwemeza ko itegeko rinyuranyije n’Itegeko Nshinga – Itegeko ryahinduwe – Ihame rya res judicata – Itegeko ryari ryararegewe ko rinyuranyije n’Itegeko Nshiga nyuma rikaza kuvugururwa, ntirikurikiza ihame rya “res judicata” mu gihe hatagarutsemo ibitekerezo bimwe, rikaba rishobora kongera gusuzumwa n’urukiko nk’itegeko rishya, no gusuzumwa kugira ngo harebwe ko ryubahirije icyemezo cy’Urukiko cyategetse ko rihindurwa. Incamake y’ikibazo: Mu rubanza rubanziriza urundi RP00020/2022/HC/KIG rwabaye hagati y’Ubushinjacyaha na Sibomana Sylvain na bagenzi be, Urukiko Rukuru, rushingiye ku ngingo ya 106 y’Itegeko No027/2019 ryo ku wa 19/09/2019 ryerekeye imiburanishirize y’imanza z’inshinjabyaha nk’uko ryahinduwe, rwategetse Ubushinjacyaha gukora iperereza ryimbitse kuri Ingabire Umuhoza nk’umufatanyacyaha w’abaregwa muri urwo rubanza. Icyo cyemezo cyo kumukoraho iperereze ryimbitse cyatumye Ingabire Umuhoza atanga ikirego muri uru Rukiko rw’Ikirenga arusaba kwemeza ko iyo ngingo yashingiweho ya 106 y’Itegeko No 027/2019 ryo ku wa 19/09/2019 ryavuzwe haruguru inyuranyije n’ingingo ya 29, igika cya mbere, agace ka (b), iya 61, iya 143, igika cya mbere n’iya 146, igika cya 4, z’Itegeko Nshinga rya Repubulika y’u Rwanda. Avuga ko kuba Urukiko Rukuru rwarategetse Ubushinjacyaha kumukoraho iperereza ryimbitse, kandi rukaba ari rwo rumuburanisha, asanga ibyo bikorwa binyuranyije n’Itegeko Nshinga, akaba asaba ko iyo ngingo yakurwaho. Abahagarariye Leta muri uru rubanza basaba uru Rukiko rw’Ikirenga ko icyo kirego gisaba gukuraho iyo ngingo ya 106 kitakwakirwa ngo gisuzumwe kuko ikibazo gisa nk’iki cyakemuwe mu rubanza RS/INCONST/PEN0001/07/CS rwaciwe n’Urukiko rw’Ikirenga ku wa 11/01/2008. Muri urwo rubanza uwitwa Mutebwa yatanze ikirego asaba uru Rukiko rw’Ikirenga gukuraho ingingo ya 121 y’Itegeko No 13/2004 ryo ku wa 17/05/2004 ryerekeye imiburanishirize y’imanza z’inshinjabyaha ryakurikizwaga icyo gihe rinyuranyije n’Itegeko Nshinga. Bavuga ko igika cya mbere cy’ingingo ya 121 gisa n’igika cya mbere cy’ingingo ya 106 isabirwa gukurwaho, bityo iki kirego kikaba kitakongera gusuzumwa. Abahagarariye Leta bavuga kandi ko ikirego kitakongera gusuzumwa kuko n’ubwo ingingo n’Itegeko bivugwa mu birego byombi ndetse n’ababuranyi batandukanye, “constitutionality” y’ingingo uko yanditse yasuzumwe kandi Urukiko rukayifataho icyemezo ndakuka, ndetse iyo ngingo ikaba yaragarutse mu Itegeko rishya hitawe ku byo Urukiko rwari rwakosoye. Basoza bavuga ko mu bijyanye n’iyubahirizwa ry’Itegeko Nshinga, ihame rya “res judicata” rikwiye kubahirizwa. Ingabire Umuhoza avuga ko asaba uru Rukiko ko ingingo ya 106 y’Itegeko ryavuzwe haruguru ikurwaho yose, ko ibyo Abahagarariye Leta bavuga bishingiye ku rubanza rwaciwe n’Urukiko rw’Ikirenga muri
## Page 2
2008 hashingiwe ku ngingo ya 121 y’Itegeko ryerekeye imiburanishirize y’imanza z’inshinjabyaha; iyo ngingo ikaba yarahindutse mu mategeko yakurikiyeho, Umushingamategeko akavanaho igika cya 2 gusa. Avuga ko ibyo Umushingamategeko yongeyemo n’uburyo yanditsemo ingingo ya 106 aregera aribyo abona biteye impungenge, bikaba binyuranyije n’Itegeko Nshinga. Incamake y’icyemezo: 1. Mu manza ziregera ko ingingo inyuranyije n’Itegeko Nshinga, ihame rya “res judicata” rirakurikizwa, ariko ibisabwa kugira ngo ryubahirizwe bikarebwa mu buryo bwagutse. Ku bijyanye n’ababuranyi, si ngombwa ko baba ari bamwe kuko itegeko rireba buri wese. Mu kureba ikiburanwa, ntiharebwa amagambo akoreshwa, ahubwo harebwa igitekerezo gikubiye mu itegeko riregerwa. Impamvu iba imwe igihe ibyo ababuranyi bashingiraho bavuga ko ingingo isuzumwa itubahirije Itegeko Nshinga ari bimwe. 2. Ihame rya “res judicata” ntirikuraho ko Urukiko rwagira ibyo rugorora (inflechissements) cyangwa rwahindura umurongo rwari rwarafashe (revirement de jurisprudence). 3. Itegeko ryari ryararegewe ko rinyuranyije n’Itegeko Nshiga nyuma rikaza kuvugururwa, ntirikurikiza ihame rya “res judicata” mu gihe hatagarutsemo ibitekerezo bimwe, rikaba rishobora kongera gusuzumwa n’urukiko nk’itegeko rishya, no gusuzumwa kugira ngo harebwe ko ryubahirije icyemezo cy’Urukiko cyategetse ko rihindurwa. Ikirego gisaba kwemeza ko ingingo y’itegeko inyuranyije n’Itegeko Nshinga, cyakirwa kigasuzumwa. Amategeko yashingiweho: Itegeko Nshinga rya Repubulika y’u Rwanda ryo ku wa 04/08/2023, ingingo ya 29, 143 n’iya 146. Itegeko No 027/2019 ryo ku wa 19/09/2019 ryerekeye imiburanishirize y’imanza z’inshinjabyaha, ingingo ya 106. Itegeko No 30/2018 ryo ku wa 02/06/2018 rigena ububasha bw’inkiko, ingingo ya 72. Itegeko No 13/2004 ryo ku wa 17/05/2004 ryerekeye imiburanishirize y’imanza z’inshinjabyaha, ingingo ya 121. Imanza zifashishijwe: RS/INJUST/RCOM00012/2024/SC, ACOADI Ltd na Leta y’u Rwanda (MINAGRI/LWH/RSSP), rwaciwe n’Urukiko rw’Ikirenga ku wa 19/12/2025. RS/INCONST/SPEC00001/2022/SC, Re Murangwa Edward, rwaciwe n’Urukiko rw’Ikirenga ku wa 16/12/2022. RS/INCONST/PEN0001/07/CS, Re Mutebwa Alfred, rwaciwe n’Urukiko rw’Ikirenga ku wa 11/01/2008. Smt Ujjam Bai v. State of U.P. (1962) and Pannalal Binjraj v. Union of India (1957). Inyandiko z’abahanga zifashishijwe: Olivier Gohin, Droit Constitutionnel, 4e éd. LexisNexis, 2019, Paris, p 1184. Louis Favoreu, Patrick Gaia, Richard Ghevontian, Jean Louis Mestre, Otto Pfersmann, Andre Roux et Guy Scoffonni, Droit Constitutionnel, 18e éd., Dalloz, 2015, Paris, P381-382. Urubanza I. IMITERERE Y’URUBANZA [1] Ku wa 17/07/2025, Ingabire Umuhoza Victoire yatanze ikirego mu Rukiko rw’Ikirenga arusaba kwemeza ko ingingo ya 106 y’Itegeko No 027/2019 ryo ku wa 19/09/2019 ryerekeye imiburanishirize
## Page 3
y’imanza z’inshinjabyaha nk’uko ryahinduwe (muri uru rubanza yitwa ingingo ya 106), inyuranyije n’ingingo ya 29, igika cya mbere, agace ka (b), iya 61, iya 143, igika cya mbere n’iya 146, igika cya 4, z’Itegeko Nshinga rya Repubulika y’u Rwanda (muri uru rubanza ryitwa Itegeko Nshinga). [2] Asobanura ko intandaro yo kugira ngo atange ikirego, ari urubanza RP00020/2022/HC/KIG, Ubushinjacyaha buregamo Sibomana Sylvain na bagenzi be; kuko yabangamiwe n’icyemezo cyafatiwe mu rubanza rubanziriza urundi rwasomwe ku wa 19/06/2025, aho Urukiko Rukuru rushingiye ku ngingo ya 106 rwategetse Ubushinjacyaha gukora iperereza ryimbitse ku bisobanuro yari amaze gutanga1. [3] By’umwihariko, Ingabire Umuhoza Victoire avuga ko kuba Urukiko Rukuru rwarasabye Ubushinjacyaha kumukoraho iperereza ryimbitse nk’umufatanyacyaha w’abaregwa mu rubanza RP00020/2022/HC/KIG; urwo Rukiko kandi rukongera rukaba ari rwo rumuburanisha, asanga ibyo bikorwa binyuranyije n’Itegeko Nshinga, akaba asaba ko iyo ngingo yakurwaho. [4] Uhagarariye Intumwa Nkuru ya Leta avuga ko iki kirego kidakwiye gusuzumwa kuko ikibazo gisa nk’iki cyakemuwe mu rubanza RS/INCONST/PEN0001/07/CS rwaciwe n’Urukiko rw’Ikirenga ku wa 11/01/2008, aho Mutebwa Alfred yatanze ikirego asaba gukuraho ingingo ya 121 y’Itegeko No 13/2004 ryo ku wa 17/05/2004 ryerekeye imiburanishirize y’imanza z’inshinjabyaha ryakurikizwaga icyo gihe kuko yari inyuranyije n’Itegeko Nshinga. Akomeza avuga ko kuba igika cya mbere cy’ingingo ya 121 gisa n’igika cya mbere cy’ingingo ya 106 isabirwa gukurwaho, asanga iki kirego kitakongera gusuzumwa. [5] Avuga ko ariko mu gihe Urukiko rwasanga ikirego gikwiye gusuzumwa, rwakwemeza ko iyo ngingo itakurwaho kuko iha umucamanza ubwinyagamburiro bwo gutanga ubutabera buboneye ndetse no kurwanya umuco wo kudahana mu gihe abonye hari ibimenyetso byagaragajwe mu Rukiko (bitagaragajwe ahandi) byerekana ko hari undi muntu wakoze icyaha utararezwe. [6] Iburanisha ry’urubanza ryashyizwe ku wa 12/11/2025, uwo munsi ababuranyi bitaba Urukiko, Ingabire Umuhoza Victoire yunganiwe na Me Gatera Gashabana, Me Gashema Félicien na Me Bikotwa Bruce, naho Leta y’u Rwanda ihagarariwe na Me Ntwali Emile na Me Kabibi Spéciose, Intumwa za Leta, maze Urukiko rubanza gusuzuma niba Ingabire Umuhoza Victoire afite inyungu mu rubanza. [7] Ingabire Umuhoza Victoire avuga ko afite inyungu zo kurega muri uru rubanza kuko Urukiko Rukuru rwashingiye kuri iyo ingingo ya 106 aregera, rutegeka Ubushinjacyaha gukora iperereza ryimbitse mu rubanza RP00020/2022/HC/KIG Ubushinjacyaha buregamo Sibomana Sylvain na bagenzi be; icyo cyemezo kikaba cyaramugizeho ingaruka mbi kuko ari cyo cyatumye afatwa, agafungwa. Abahagarariye Leta nabo bavuga ko afite inyungu bwite ndetse n’inyungu rusange zo gutanga ikirego, ariko ko Urukiko rwasuzuma niba ikirego gikwiye kwakirwa. [8] Nyuma yo kumva ibisobanuro by’urega n’iby’Intumwa za Leta, Urukiko rwafatiye icyemezo mu ntebe, maze rushingiye ku ngingo ya 72, igika cya mbere, y’Itegeko No 30/2018 ryo ku wa 02/06/2018 rigena ububasha bw’inkiko nk’uko ryahinduwe2, no ku murongo watanzwe mu rubanza rubanziriza urundi RS/INCONST/SPEC00001/2022/SC rwaciwe n’Urukiko rw’Ikirenga ku wa 16/12/2022, harega Murangwa Edward, rwemeza ko Ingabire Umuhoza Victoire afite inyungu zo kurega kuko ibiteganywa n’ingingo ya 106 byamugizeho ingaruka ku giti cye, ndetse bikaba byazigira no ku muntu wese wahamagazwa mu buryo nk’ubwo yahamagajwemo.
1 Ubushinjacyaha bushingiye kuri icyo cyemezo cy’Urukiko Rukuru, bwakoze iperereza maze busanga hari impamvu zikomeye zituma Ingabire Umuhoza Victoire akekwaho icyaha yabajijweho; bumuregera Urukiko rw’Ibanze rwa Kicukiro kugira ngo rufate icyemezo ku ifunga n’ifungura ry’agateganyo. Urukiko rw’Ibanze rwa Kicukiro rwemeje ko Ingabire UmuhozaVictoire akurikiranwa afunze, ajuririra Urukiko Rwisumbuye rwa Nyarugenge, narwo rugumishaho icyo cyemezo. 2 iyo ngingo itegenya ko umuntu ku giti cye, ikigo cyangwa umuryango ufite ubuzimagatozi bashobora kuregera Urukiko rw’Ikirenga basaba kwemeza ko itegeko rinyuranyije n’Itegeko Nshinga iyo babifitemo inyungu;
## Page 4
[9] Iburanisha ryakomeje ababuranyi bajya impaka ku gitekerezo cyatanzwe n’abahagarariye Leta cy’uko ikiregerwa cyakemuwe mu rundi rubanza, bityo ko kitakongera gusuzumwa. II. ISESENGURA RY’IKIBAZO KIGIZE URUBANZA Kumenya niba ikiregerwa cyarakemuwe mu rundi rubanza, kikaba kitakongera gusuzumwa [10] Abahagarariye Intumwa Nkuru ya Leta bavuga ko ikibazo kiri mu ngingo ya 106 Ingabire Umuhoza Victoire aregera cyakemuwe mu rubanza RS/INCONST/PEN0001/07/CS rwaciwe ku wa 11/01/2008, aho Mutebwa Alfred yatanze ikirego gisaba gukuraho ingingo ya 121 y’Itegeko ryo ku wa 17/05/2004 ryerekeye imiburanishize y’imanza z’inshinjabyaha ryakurikizwaga icyo gihe kuko inyuranyije n’Itegeko Nshinga, igika cyayo cya mbere kikaba cyarasaga neza n’igika cya mbere cy’ingingo ya 106 iregerwa muri uru rubanza; bakaba basanga icyo kirego kitakongera gusuzumwa. [11] Bavuga ko muri urwo rubanza Urukiko rwavuze ibi bikurikira: Agace ka mbere kavuga ko urukiko mu gihe cy’iburanisha, rushobora gutegeka Ubushinjacyaha gukurikirana no kuzana mu rubanza abantu rusanze barafatanyije icyaha cyangwa ari ibyitso by’ukurikiranywe igihe rusanze hari ibimenyetso bibashinja icyaha’. Urukiko rurasanga aka gace muri rusange nta kibazo gateye, uretse mu myandikire no guhuza uko bivugitse mu ndimi eshatu zikoreshwa mu Gihugu, kuko mu rurimi rw’igifaransa haravugwa “indices sérieux de culpabilité”, mu Kinyarwanda hakavugwa ‘ibimenyetso’, mu Cyongereza hakavugwa ‘strong evidence’ kandi ntibivuga kimwe, bikaba byatera urujijo mu mikoreshereze y’iyo ngingo. Urukiko rukaba rusanga havugwa ‘indices sérieux de culpabilité’ mu Gifaransa, ‘impamvu zikomeye zituma umuntu akekwa’ mu Kinyarwanda, na “reasonable grounds to suspect wrong doing” mu Cyongereza. Igihe Urukiko rusanze hari impamvu zikomeye (indices sérieux de culpabilité) zituma umuntu akekwaho ko yaba yarafatanyije n’ushinjwa gukora icyaha noneho rugasaba Ubushinjacyaha kumukurikirana ntabwo bibangamiye ubwigenge n’ubushishozi bw’Ubushinjacyaha; kandi ntibyatuma umucamanza agaragara nk’aho yemeza ko uwo muntu koko yakoze icyaha. [12] Abahagarariye Leta bavuga ko mu rubanza rwa Mutebwa Alfred bigaragara ko haregewe ingingo yose ya 121 y’Itegeko ryariho icyo gihe kandi ko yasuzumwe yose, Urukiko rugasanga itanyuranyije n’Itegeko Nshinga. [13] Bakomeza bavuga ko ikirego kitakongera gusuzumwa kuko nubwo ingingo n’Itegeko bivugwa mu birego byombi ndetse n’ababuranyi batandukanye, “constitutionality” y’ingingo uko yanditse yasuzumwe kandi Urukiko rukayifataho icyemezo ndakuka, ndetse iyo ngingo ikaba yaragarutse mu Itegeko rishya hitawe ku byo Urukiko rwari rwakosoye. Basoza bavuga ko mu bijyanye n’iyubahirizwa ry’Itegeko Nshinga, ihame rya res judicata rikwiye kubahirizwa. [14] Bavuga ko uko ari ko inkiko zo mu bihugu bimwe zagiye zibifata, batanga urugero ku rubanza Fortunata Ntwale yaburanaga na Attorney General of Tanzania3 n’urubanza RTD Justice Alfred N. Karokora yaburanye na Attorney General of Uganda4. [15] Ingabire Umuhoza Victoire avuga ko ibyo abahagarariye Leta bavuga bishingiye ku rubanza rwaciwe n’Urukiko rw’Ikirenga muri 2008 hashingiwe ku ngingo ya 121 y’Itegeko ryerekeye
3 Urukiko Rukuru rwa Tanzania ruburanisha ibirego bijyanye n’iyubahirizwa ry’Itegeko Nshinga (High Court of Tanzania) rushingiye ku cyemezo cyafashwe n’Urukiko rw’Ikirenga rwo mu Buhinde, rwavuze ko n’ubwo mu manza z’inyungu rusange hari umuntu uba yareze, byitwa ko buri muntu wese ubifitemo inyungu aba arebwa n’icyo cyemezo kuko aba afatwa nk’uwareze. Mu gika cya 11. 4 Urukiko ruburanisha ibirego bijyanye n’iyubahirizwa ry’Itegeko Nshinga rwo muri Uganda, rwavuze ko ibijyanye n’ihame rya “res judicata” riba rigomba kubanza gusuzumwa no mu manza zisaba kuvanaho ingingo z’Itegeko kuko zinyuranyije n’Itegeko Nshinga, icyakora ko mu manza z’inyungu rusange buri wese ufitemo inyungu afatwa nk’aho yareze.
## Page 5
imiburanishirize y’imanza z’inshinjabyaha; iyo ngingo ikaba yarahindutse mu mategeko yakurikiyeho, Umushingamategeko akavanaho igika cya 2 gusa, mu gihe we aregera ko ingingo yose ivaho. Avuga kandi ko hashingiwe ku ihame rya res judicata, asanga ababuranyi mu manza zombi atari bamwe n’impamvu atari zimwe, hakaba nta cyabuza ko ikirego gisuzumwa kuko nta rundi rubanza rwigeze rufata icyemezo ko iyo ngingo ivanwaho yose. [16] Avuga ko nubwo hari igice cyakuwe mu ngingo baregera, hari ukundi Umushingamategeko yayanditse n’ibyo yongeyemo, bikaba ari byo biteye impungenge kandi binyuranyije n’Itegeko Nshinga, akaba ari byo baregera. UKO URUKIKO RUBIBONA [17] Impamvu yo gusuzuma niba ikirego cyatanzwe na Ingabire Umuhoza Victoire kitakwakirwa, ishingiye ku kuba abahagarariye Leta bavuga ko ikibazo kimeze nk’icyo aregera cyarasuzumwe mu rubanza RS/INCONST/PEN0001/07/CS rwaciwe n’Urukiko rw’Ikirenga ku wa 11/01/2008, aho Mutebwa Alfred yatanze ikirego gisaba gukuraho ingingo ya 121 y’Itegeko ryo ku wa 17/05/2004 ryerekeye imiburanishize y’imanza z’inshinjabyaha kuko inyuranyije n’Itegeko Nshinga rya Repubulika y’u Rwanda rya 2003 nk’uko ryavuguruwe5 mu ngingo ya 19 iya 140, iya 160, n’iya 161. Iyo ngingo ikaba ifite igitekerezo kimwe n’ikiri mu ngingo iregerwa muri uru rubanza, uretse ibyakosowemo nk’uko byari byasabwe n’Urukiko muri urwo rubanza rwa Mutebwa Alfred, hakaba hagomba gusuzumwa niba ikwiye kongera gusuzumwa. [18] Muri urwo rubanza, Mutebwa Alfred yavugaga ko iyo ngingo inyuranyije n’Itegeko Nshinga ryakurikizwaga icyo gihe mu buryo bukurikira: a) Inyuranyije n’ingingo za 1606 na 1617 z’Itegeko Nshinga kuko iha Umucamanza ububasha bwo gukora ibikorwa byose byo gukurikirana ibyaha kandi ubwo bubasha Itegeko Nshinga ryarabugeneye Ubushinjacyaha gusa. b) Inyuranyije n’ingingo ya 19 y’Itegeko Nshinga yavugaga ko umuntu wese ukurikiranywe afatwa nk’umwere igihe cyose atarahamwa n’icyaha, kuko iyo umucamanza yategetse ko umuntu yitaba Urukiko kubera ko yasanze ari umufatanyacyaha, urubanza aba yarangije kuruca kandi uwahamagawe atarisobanura. c) Inyuranyije n’ingingo ya 140 y’Itegeko Nshinga yavugaga ko ibyemezo by’Urukiko byubahirizwa na buri wese, kuko iyo ngingo ya 121 usanga yemerera Ubushinjacyaha kuba butakubahiriza ibyo bwasabwe n’Urukiko. [19] Urukiko rwemeje ko agace ka mbere k’ingingo ya 121 y’Itegeko ryo ku wa 17/05/2004 ryerekeye imiburanishize y’imanza z’inshinjabyaha kateganyaga ko mu gihe cy’iburanisha, Urukiko rushobora gutegeka Ubushinjacyaha gukurikirana no kuzana mu rubanza abantu rusanze barafatanyije icyaha cyangwa ari ibyitso by’ukurikiranywe igihe rusanze hari ibimenyetso bibashinja icyaha, katabangamiye
5 Ivugururwa N°2 ryo kuwa 08/12/2005 ry’Itegeko Nshinga rya Repubulika y’u Rwanda ryo kuwa 04 Kamena 2003 nk’uko ryavuguruwe. 6 Iyo ngingo yateganyaga ibi bikurikira: hashyizweho urwego rw’Ubushinjacyaha rwitwa Ubushinjacyaha Bukuru bwa Repubulika, mu byo rushinzwe harimo gukurikirana ibyaha mu Gihugu hose. Rufite ubwigenge mu micungire y'abakozi n’imari byarwo. 7 Iyo ngingo yateganyaga ibi bikurikira: Ubushinjacyaha Bukuru bwa Repubulika ni urwego rumwe. Bugizwe n’ibiro by’Umushinjacyaha Mukuru wa Repubulika, Ubushinjacyaha bwo ku rwego rwisumbuye n’Ubushinjacyaha bwo ku rwego rw’Ibanze. Urwego rw’ibiro by’Umushinjacyaha Mukuru wa Repubulika rugizwe n’Umushinjacyaha Mukuru wa Repubulika, Umushinjacyaha Mukuru wa Repubulika wungirije n’abashinjacyaha bafite ububasha mu Gihugu hose. Umushinjacyaha Mukuru wa Repubulika n’Umushinjacyaha Mukuru wa Repubulika Wungirije bagomba kuba bafite nibura impamyabushobozi ihanitse mu by’amategeko n’uburambe nibura bw’imyaka umunani (8) mu kazi karebana n’amategeko, bakaba kandi baragaragayeho ubushobozi mu miyoborere y’inzego nkuru z’ubuyobozi.
## Page 6
ubwigenge n’ubushishozi bw’Ubushinjacyaha, kandi bitatuma umucamanza agaragara nk’aho yemeza ko uwo muntu koko yakoze icyaha. Urukiko rwavuze gusa ko hakwiye guhuzwa uko bivugitse mu ndimi eshatu zikoreshwa mu Gihugu. [20] Urukiko rwakuyeho agace ka kabiri kateganyaga ko iyo bigaragariye Urukiko ko Ubushinjacyaha budashaka gukurikirana abo bantu rushobora kubahamagaza, iburanisha rigakomeza, kuko kahaga umucamanza ububasha bwo gukora ibikorwa by’iperereza no gushinja, bikaba byari binyuranyije n’Itegeko Nshinga. [21] Muri uru rubanza, ikiregerwa ni ukuba ingingo ya 106 y’Itegeko No 027/2019 ryo ku wa 19/09/2019 ryerekeye imiburanishirize y’imanza z’inshinjabyaha nk’uko ryahinduwe, inyuranyije n’Itegeko Nshinga, mu ngingo zaryo za 29, 61, 143 na 146 (4). [22] Abahagarariye Leta y’u Rwanda bavuga ko iki kibazo kidakwiye kongera gusuzumwa kubera ko cyafashweho icyemezo n’Urukiko, hakaba hagomba kubahirizwa ihame ry’uko icyaciweho urubanza kitakongera gusuzumwa n’Urukiko (res judicata). Mbere yo gusuzuma niba koko iki kibazo cyarasuzumwe kikaba kitakongera gusuzumwa, Urukiko rurabanza kureba uko iryo hame8 rikoreshwa mu manza zirebana no kuvanaho ingingo z’itegeko kuko zinyuranyije n’Itegeko Nshinga, hanarebwe niba rikomeza gukoreshwa igihe habayeho ihinduka ry’amategeko. Uko ihame rya res judicata rikoreshwa mu manza ziregera ko ingingo inyuranyije n’Itegeko Nshinga [23] Hifashishijwe uko biteye mu gihugu cy’Ubufaransa, muri iki gihugu bafite uburyo bubiri bwo kugenzura ko itegeko ryubahiriza Itegeko Nshinga ari bwo ubukorwa mbere y’uko itegeko ritangazwa (contrôle à priori) n’igihe mu rubanza rusanzwe, hari uvuze ko ingingo inyuranyije n’Itegeko Nshinga, agasaba ko bisuzumwa n’Urukiko rurinda Itegeko Nshinga (question préjudicielle). Ihame rya res judicata rishobora kubaho mu bihe bibiri: aho (i) icyemezo cyafashwe kigira ingaruka ku baburanyi bonyine (Autorité relative de la chose jugée), igihe icyemezo kigamije gukuraho itegeko rinyuranyije n’Itegeko Nshinga ku baburanyi gusa; n’aho (ii) icyemezo cyafashwe kigira ingaruka ku bantu bose (erga omnes), icyo gihe itegeko ryakuweho riba rikuweho ku bari ababuranyi, ababa bakiri ababuranyi cyangwa undi uwo ari we wese washoboraga kuregera iryo tegeko9. [24] Abahanga Louis Favoreu, Patrick Gaia, Richard Ghevontian, Jean Louis Mestre, Otto Pfersmann, Andre Roux et Guy Scoffonni bo bavuga ko ibyemezo byose by’Urukiko rurinda Itegeko Nshinga (Conseil Constitutionnel) - harimo n’ibyemeza ko Itegeko ryubahirije cyangwa ritubahirije Itegeko Nshinga nk’uko biteganywa n’ingingo ya 61 y’Itegeko Nshinga ry’Ubufaransa - byubahirizwa na buri wese, n’abatarabaye ababuranyi mu rubanza. Ntibishobora kujuririrwa kandi byubahirizwa n’inzego zose, zaba iza politiki, iz’ubutegetsi n’iz’ubucamanza. Bavuga kandi ko kugira ngo iryo hame ryubahirizwe kuri ibyo byemezo, hagomba kuba hari ibintu bitatu: ikiburanwa kimwe, impamvu imwe n’ababuranyi bamwe10.
8Ibijyanye n’icyo iryo hame risobanura ntibiri bugarukweho kuko byasobanuwe bihagije mu rubanza RS/INJUST/RCOM00012/2024/SC rwaciwe n’Urukiko rw’Ikirenga ku wa 19/12/2025 haburana ACOADI Ltd na Leta y’u Rwanda (MINAGRI/LWH/RSSP). 9 “En cas d’autorité relative de la chose jugée, la décision juridictionnelle vaut entre les parties (inter partes) et conduit a écarter le texte litigieux, déclaré inapplicable, en l’espèce, aux seules parties à l’affaire. En cas d’autorité absolue de la chose jugée, en revanche, la décision juridictionnelle vaut à l’égard de tous (erga omnes) et conduit à annuler le texte litigieux, rentranché de l’ordonnancement juridique, et, par conséquent, inapplicable, voire inappliqué aux parties en procès, mais aussi inapplicable, en général, à tous ceux qui sont encore parties ou qui auraient pu être parties à un procès dirigé contre le même texte”. Olivier Gohin, Droit Constitutionnel, 4e éd. LexisNexis, 2019, Paris, p 1184. 10 “Les décisions du Conseil constitutionnel s'imposent à tous, au-delà même du cercle des parties au procès. Elles ont en effet autorité absolue de chose jugée: elles ne peuvent faire l'objet d'aucun recours et elles s'imposent à toutes les autorités politiques, administratives et juridictionnelles, qu'il s'agisse des décisions rendues dans le cadre du contentieux de la
## Page 7
[25] Bavuga ko mu kugenzura niba ihame rigomba kubahirizwa hibandwa cyane ku bitekerezo bikubiye mu itegeko aho kwita ku magambo akoreshwa ku buryo igihe itegeko rishya ryaba rivuga igitekerezo cyafashweho icyemezo n’Urukiko mu magambo atandukanye (conception matérielle de la chose jugée), iryo hame ryubahirizwa. Ibi bivuze ko ritubahirizwa igihe itegeko rifite ibitekerezo bitandukanye n’ibikubiye mu itegeko ryasuzumwe mbere. Banavuga kandi ko muri iki gihugu, iri hame ridakuraho ko Urukiko rwagorora umurongo rwari rwaratanze (infléchissements) cyangwa se kuba rwahindura umurongo rwari rwarafashe (revirement de jurisprudence)11. [26] Umwarimu wo muri Kaminuza ya Toulouse muri iki gihugu Xavier Magnon agaragaza ko mu kubahiriza ihame rya “res judicata”, ibisabwa kugira ngo ryubahirizwe hari aho bitandukaniye n’ibisabwa mu manza zisanzwe, akabisobanura mu buryo bukurikira mu nyandiko ye yise “Sur un pond-aux- anes? L’autorité des décisions du Conseil Constitutionnel, pour une distinction entre “autorité” et “force” de chose jugée”: a) Ikiburanwa kimwe: kugira ngo hafatwe ko ikiburanwa ari kimwe, harebwa niba itegeko cyangwa ingingo y’itegeko isuzumwa ari imwe. b) Impamvu imwe: impamvu iba imwe igihe ibyo ababuranyi bashingiraho bavuga ko ingingo isuzumwa itubahirije Itegeko Nshinga ari bimwe. c) Ababuranyi bamwe: ibi ntibyitabwaho. Ntiharebwa uwatanze ikirego gusa kubera ko itegeko riba rireba abantu bose muri rusange, n’icyemezo cy’uko ingingo y’itegeko inyuranyije n’Itegeko Nshinga kiba kigomba kubahirizwa na buri wese (erga omnes), akaba ari yo mpamvu ingingo yemejwe ko inyuranyije n’Itegeko Nshinga idashobora gutangazwa (mu gihe itegeko ryagenzuwe mbere – contrôle à priori), ryaba ryaratangajwe rigakurwa mu rwunge rw’amategeko akurikizwa12. [27] Ibisobanuro bitangwa n’abahanga bavuzwe haruguru bigaragaza ko ihame rya “res judicata” mu manza ziregera ko itegeko rinyuranyije n’Itegeko Nshinga rikurikizwa, ariko ibisabwa kugira ngo ryubahirizwe bikarebwa mu buryo bwagutse. Si ngombwa ko ababuranyi baba ari bamwe kuko itegeko rireba buri wese, ndetse no mu kureba ikiburanwa, ntiharebwa amagambo akoreshwa, ahubwo harebwa igitekerezo gikubiye mu itegeko riregerwa. Ku bijyanye n’impamvu, iba imwe igihe ibyo ababuranyi
répartition des compétences entre la loi et le règlement du contentieux de l'article 61 de la Constitution, ou encore du contentieux électoral. En réalité, l'autorité de chose jugée s'applique à toutes les décisions du Conseil constitutionnel, ce qui exclut à l'évidence les avis rendus en application de l'article 16 de la constitution ou des articles 46 et 47 de l'ordonnance du 7 novembre 1958 relatifs au référendum. Mais, si les décisions du Conseil ont autorité de chose jugée, cela ne signifie pas qu'elles aient valeur d'arrêts de règlement. Comme pour toutes les décisions juridictionnelles, l'autorité de chose jugée ne joue que si les litiges ont même cause, même objet et mêmes parties”. Louis Favoreu, Patrick Gaia, Richard Ghevontian, Jean Louis Mestre, Otto Pfersmann, Andre Roux et Guy Scoffonni, Droit Constitutionnel, 18e éd., Dalloz, 2015, Paris, P381-382.]. 11 “L'autorité de chose jugée est ainsi limitée à la déclaration d'inconstitutionnalité visant les dispositions de la loi soumise au contrôle du Conseil constitutionnel. Elle ne peut être utilement invoquée à l'encontre d'une autre loi rédigée au surplus en termes différents. Mais, si la loi nouvelle, bien que conçue "en termes différents" reprend en réalité la substance de la loi invalidée, l'autorité de chose jugée jouera. Il apparaît ainsi que le Conseil constitutionnel a opté pour une conception “matérielle” de la chose jugée, s'attachant au contenu de la norme et non pas seulement à la disposition légale en elle-même. L'autorité de chose jugée ne fait évidemment pas obstacle aux infléchissements ou aux revirements de jurisprudence”. Louis Favoreu, Patrick Gaia, Richard Ghevontian, Jean Louis Mestre, Otto Pfersmann, Andre Roux et Guy Scoffonni, Droit Constitutionnel, 18e éd., Dalloz, 2015, Paris, 382. 12 “A cet égard, l’utilisation de l’expression d’autorité de chose jugée par le juge constitutionnel inscrit son office dans le cadre fixé par le code civil. Il reste que la triple identité fixée par le code civil interroge, non pas comme en droit civil sur l’ambiguÏté de la distinction entre l’objet et la cause, mais sur l’exigence des parties. L’objet et la cause du jugement de constitutionnalité souffrent de peu de discussion: l’objet est constitué par la disposition législative controlée; la cause par le moyen d’incostitutionnalité auquel sera confronté cette disposition législative. L’exigence d’une identité des parties est en général exclue en raison du caractère objectif du contentieux de constitutionnalité et de l’effet erga omnes de la décision de censure du juge constitutionnel. La disposition déclarée contraire à la constitution n’entre jamais en vigueur ou disparait de l’ordonnancement juridique. Xavier Magnon, dans: Sur un pond-aux-anes? L’autorité des décisions du Conseil Constitutionnel, pour une distinction entre “autorité” et “force” de chose jugée”, P6.
## Page 8
bashingiraho bavuga ko ingingo isuzumwa itubahirije Itegeko Nshinga ari bimwe. Iri hame kandi ntirikuraho ko Urukiko rwagira ibyo rugorora (inflechissements) cyangwa rwahindura umurongo rwari rwarafashe (revirement de jurisprudence). Ku bijyanye no kumenya niba ihame rya res judicata ryubahirizwa igihe habayeho ihinduka ry’amategeko [28] Mu gihe habayeho ko itegeko ryahinduwe hashingiwe ku cyemezo cy’Urukiko, abahanga bavuzwe haruguru (reba mu gika cya 24), bavuga ko ihame rya res judicata ritubahirizwa ku itegeko rishya ryanditse mu buryo butandukanye, keretse igihe ari igitekerezo kimwe cyagarutse mu yandi magambo13. Ibi bivuze ko iyo itegeko rifite ibitekerezo bishya rishobora kuregerwa. [29] Urukiko rw’Ikirenga rwo mu gihugu cy’Ubuhinde rwabikoze mu rubanza rwa “Smt Ujjam Bai v. State of U.P. (1962) and Pannalal Binjraj v. Union of India (1957)”, rwongera gusuzuma itegeko ryari ryararegewe ko rinyuranyije n’Itegeko Nshiga nyuma rikaza kuvugururwa, rusobanura ko ivugururwa ryakozwe muri iryo tegeko ryatumye ryubahiriza Itegeko Nshinga14. [30] Ibi bigaragaza ko itegeko ryahinduwe rishobora kongera gusuzumwa nk’itegeko rishya rifunguriwe kuba ryaregerwa rigasuzumwa n’Urukiko, mu gihe hatagarutsemo ibitekerezo bimwe, ndetse rikaba rishobora no gusuzumwa kugira ngo harebwe ko ryubahirije icyemezo cy’Urukiko. [31] Kuba ihame rya res judicata ritakurikizwa ku itegeko ryari ryarasuzumwe nyuma rigahinduka, haba hashingiwe ku cyemezo cy’Urukiko cyangwa ku yindi mpamvu, birumvikana kubera impamvu zikurikira: a) Ikiburanwa kiba cyahindutse (Itegeko riba ari rishya rizana ibitandukanye n’irya mbere); b) Impamvu zishingirwaho zishobora kuba ari nshya. Itegeko rishya rishobora kuzana ibindi bibazo bitari ibyo ryaregwaga mbere; c) Bishobora kuba ngombwa ko Urukiko rusuzuma niba Umushingamategeko yarubahirije icyemezo cy’Urukiko ku bijyanye n’ibyari binyuranyije n’Itegeko Nshinga mu itegeko rya mbere. [32] Ku bijyanye n’uru rubanza, ikirego cya Mutebwa Alfred cyasabaga gukuraho ingingo ya 121 y’Itegeko Nº 13/2004 ryo ku wa 17/05/2004 ryerekeye imiburanishize y’imanza z’inshinjabyaha kuko inyuranyije n’Itegeko Nshinga rya Repubulika y’u Rwanda rya 2003 nk’uko ryavuguruwe mu ngingo ya 19, iya 140, iya 160, n’iya 161. Icyemezo cy’Urukiko cyavuze ko igika cya kabiri cy’iyo ngingo ari cyo kinyuranyije n’Itegeko Nshinga, rutegeka ko gikurwaho. Iri Tegeko ryaje kuvugururwa, ubu irikurikizwa ni Itegeko No 027/2019 ryo ku wa 19/09/2019 ryerekeye imiburanishirize y’imanza z’inshinjabyaha nk’uko ryahinduwe, akaba ari ryo ikirego cya Ingabire Umuhoza Victoire gishingiyeho, aho aregera ingingo yaryo ya 106. Iri tegeko kandi mu kurivugurura hitawe ku cyemezo cy’Urukiko mu rubanza rwa Mutebwa Alfred, maze ingingo ya 106 igumana igitekerezo cy’uko Urukiko rushobora guhamagaza mu rubanza abantu rukeka ko baba barafatanyije cyangwa barabaye ibyitso mu cyaha gikurikiranwa, ariko rihindura uburyo bikorwamo. [33] Icyo Ingabire Umuhoza Victoire avuga gituma ariregera, ni uko ingingo ya 106 yaryo ikirimo ibyo avuga ko bikinyuranyije n’Itegeko Nshinga mu ngingo (i) ya 29 kuko itubahiriza ihame ryo gufatwa nk’umwere; (ii) iya 61 kuko itubahiriza ihame ry’itandukanywa ry’inzego z’ubutegetsi n’ubwigenge bwazo; (iii) iya 143 kuko iha Urukiko inshingano z’Ubushinjacyaha zo gukora iperereza no gukurikirana
13 Louis Favoreu, Patrick Gaia, Richard Ghevontian, Jean Louis Mestre, Otto Pfersmann, Andre Roux et Guy Scoffonni, Droit Constitutionnel, 18e éd., Dalloz, 2015, Paris, 382 op. cit. 14 Smt Ujjam Bai v. State of U.P. (1962) and Pannalal Binjraj v. Union of India (1957). The Court held that “after further amendments had been made... it was pointed out that section 5(7-A) as amended was a measure of administrative convenience and constitutionally valid and an order passed thereunder could not be challenged as unconstitutional.”
## Page 9
ibyaha, (iv) n’iya 146 (4) kuko ihungabanya ubwigenge bw’Ubushinjacyaha, igategeka Umushinjacyaha ko agomba gukora iperereza. [34] Ingingo ya 121, igika cya mbere, y’Itegeko Nº 13/2004 ryo ku wa 17/05/2004 ryavuzwe haruguru, yavugaga ibi bikurikira: urukiko mu gihe cy’iburanisha, rushobora gutegeka Ubushinjacyaha gukurikirana no kuzana mu rubanza abantu rusanze barafatanyije icyaha cyangwa ari ibyitso by’ukurikiranywe igihe rusanze hari ibimenyetso bibashinja icyaha. Igika cya kabiri cy’iyi ngingo, ari nacyo mu rubanza rwa Mutebwa Alfred Urukiko rwemeje ko kinyuranyije n’Itegeko Nshinga rugategeka ko kivaho, cyateganyaga ibi bikurikira: “iyo bigaragariye Urukiko ko Ubushinjacyaha budashaka gukurikirana abo bantu rushobora kubahamagaza, iburanisha rigakomeza. [35] Ingingo ya 106 y’Itegeko No 027/2019 ryo ku wa 19/09/2019 ryavuzwe haruguru yo ivuga ibi bikurikira: Iyo urukiko rusanze hari impamvu zatuma hakekwa abandi bantu kuba barafatanyije gukora icyaha cyangwa se ari ibyitso by’ukurikiranyweho icyaha rurabahamagaza kugira ngo bagire ibisobanuro batanga muri urwo rubanza. Iyo abahamagawe mu rubanza batitabye, urukiko rutegeka Ubushinjacyaha kubazana ku ngufu za Leta. Iyo urukiko rumaze kubaza abahamagawe mu rubanza mu buryo buteganywa mu gika cya mbere n’icya 2 by’iyi ngingo rugasanga nta bimenyetso bituma bakekwaho icyaha rufata icyemezo cyo gukomeza iburanisha batongeye guhamagarwa mu rubanza. Iyo urukiko rusanze ibisobanuro batanze bidahagije kandi urukiko rugasanga hari ibimenyetso bibashinja icyaha, rutegeka Ubushinjacyaha gukora iperereza buhereye ku byagaragajwe mu iburanisha kugira ngo bazashyikirizwe urukiko. Ubushinjacyaha butegetswe kandi kubahiriza icyo cyemezo cy’urukiko. [36] Urukiko rusanga igitekerezo cyari mu gika cya mbere cy’ingingo ya 121 y’Itegeko Nº 13/2004 ryo ku wa 17/05/2004 ryavuzwe haruguru, ari cyo muri rusange cyagarutse mu gika cya mbere cy’ingingo ya 106 y’Itegeko No 027/2019 ryo ku wa 19/09/2019, uretse ahavugwaga ko Urukiko rushobora gutegeka Ubushinjacyaha gukurikirana no kuzana mu rubanza abantu rusanze barafatanyije icyaha cyangwa ari ibyitso by’ukurikiranywe, hasimbujwe igitekerezo cy’uko Urukiko ari rwo rubahamagaza kugira ngo bagire ibisobanuro batanga mu rubanza. [37] Urukiko rusanga kandi, hari ibitekerezo bishya byashyizwe mu bika bya 2, 3 na 4 by’ingingo ya106 y’Itegeko No 027/2019 ryo ku wa 19/09/2019, bisobanura ishyirwa mu bikorwa ry’igika cya mbere cy’iyo ngingo, bitari bisanzwe mu ngingo ya 121 y’Itegeko Nº 13/2004 ryo ku wa 17/05/2004. [38] Urukiko rurasanga imiterere y’izi ngingo zombi igaragaza ibintu byahindutse mu itegeko rishya ku buryo bigaragara ko imiterere y’ikiburanwa ndetse n’impamvu zishingirwaho atari zimwe, itegeko rishya rikaba ryarashyizwemo ibitekerezo bishya, ari nabyo Ingabire Umuhoza Victoire aregera, bityo bikaba bishobora gusuzumwa ngo harebwe ko nabyo byubahirije Itegeko Nshinga. [39] Hashingiwe ku bisobanuro bimaze gutangwa, Urukiko rurasanga ikirego cyatanzwe na Ingabire umuhoza Victoire gikwiye kwakirwa kigasuzumwa. III. ICYEMEZO CY’URUKIKO [40] Rwemeje ko ikirego cyatanzwe na Ingabire Umuhoza Victoire gisaba kwemeza ko ingingo ya 106 y’Itegeko No 027/2019 ryo ku wa 19/09/2019 ryerekeye imiburanishirize y’imanza z’inshinjabyaha nk’uko ryahinduwe, inyuranyije n’Itegeko Nshinga rya Repubulika y’u Rwanda, mu ngingo yaryo ya 29,
## Page 10
igika cya mbere, agace ka (b), iya 61, iya 143, igika cya mbere, n’iya 146, igika cya 4, kigomba kwakirwa kigasuzumwa. [41] Ruvuze ko iburanisha rizakomeza ku wa 04/03/2026 saa tatu.