MUNYANEZA v AKARERE KA RULINDO NA RAZAK
The appellant failed to prove that Barikunde Joseph or his family owned the land or had a valid lease; prior judgments established the land belonged to Aslam Mohamed, and compensation for structures was already settled between the parties. Therefore, Akarere ka Rulindo cannot be ordered to pay compensation for...
Source-derived case information.
- Citation
- RADAA 00007/2022/CA
- Parties
- Appellant: Munyaneza Gonzague (uhagarariye umuryango wa Barikunde Joseph); Respondent: Akarere ka Rulindo; Interested Party: Razak Mohamed (uhagarariye umuryango wa Aslam Mohamed)
- Court
- Court of Appeal
- Jurisdiction
- Rwanda
- Judgment Date
- 24 February 2023
- Case Number
- RADAA 00007/2022/CA
- Procedural Posture
- Administrative Appeal / Court of Appeal Final Judgment
- Outcome
- Appeal dismissed; prior High Court judgment affirmed.
- Legal Topics
- Burden of Proof, Emphyteutic Lease, Compensation for Expropriation, Standing to Sue, Ownership Dispute
- Source Language
- rw
Source-derived case record
Summary, issues, holding and outcome
More case intelligence is available
Unlock the full research layer for this judgment.
Parties
Munyaneza Gonzague (uhagarariye umuryango wa Barikunde Joseph)
Appellant
Akarere ka Rulindo
Respondent
Razak Mohamed (uhagarariye umuryango wa Aslam Mohamed)
Interested Party
Procedural Posture
Administrative Appeal / Court of Appeal Final Judgment
Legal Issues
- 1 Whether Akarere ka Rulindo should be ordered to pay compensation for structures on land UPI: 4/01/01/02/3664
- 2 Whether the appellant proved entitlement to compensation or damages
Ratio Decidendi
The appellant failed to prove that Barikunde Joseph or his family owned the land or had a valid lease; prior judgments established the land belonged to Aslam Mohamed, and compensation for structures was already settled between the parties. Therefore, Akarere ka Rulindo cannot be ordered to pay compensation for property it does not own.
Court Disposition
Appeal dismissed; prior High Court judgment affirmed.
Orders
- Appellant to pay Akarere ka Rulindo 700,000 Frw for attorney fees and costs at this level.
- Appellant to bear its own costs for the proceedings.
Full Case Text
Judgment text and source record
19 paragraphs
# MUNYANEZA v AKARERE KA RULINDO NA RAZAK
- Source: Amategeko - Section: Decisions (Judgements) - Date: 2023-02-24 - Case/document no.: RADAA 00007/2022/CA - Collection: Court of Appeal
## Text
## Page 1
MUNYANEZA v AKARERE KA RULINDO NA RAZAK [Rwanda URUKIKO RW’UBUJURIRE – RADAA 00007/2022/CA– (Munyangeri, J. P.) 24 Gashyantare 2023] Amategeko agenga imiburanishirize y’imanza z’ubutegetsi – Itangwa ry’ibimenyetso – Ugomba kugaragaza ibimenyesto – Urega ni we ugomba kugaragaza ibimenyetso byibyo aregera, iyo bitabonetse aratsindwa. Incamake y’ikibazo: Munyaneza uhagarariye umuryango wa Barikundi wari waragiranye na Leta amasezerano y’ubukode bw’ubutaka, yubakamo sitasiyo y’ibikomoka kuri peteroli, yatanze ikirego mu Rukiko Rwisumbuye rwa Gicumbi asaba guhabwa ingurane y’ibi kuri ubwo butaka kuko bwari bwarahawe uwitwa Mohamed bikozwe n’Akarere ka Rulindo. Asaba uru Rukiko gutegeka Akarere ka Rulindo kwishyura umuryango ahagarariye ibikorwa yari yarashyize kuri ubwo butaka cyangwa agahabwa ingurane yabyo, agahabwa n'indishyi z'akababaro, hiyongereyeho n’indishyi zishingiye ku gihe cy'ubukode cyari gisigaye, kuko ubukode bwagombaga kurangira mu mwaka wa 2086. Mohamed n’Akarere ka Rulindo batanze inzitizi yo kutakira ikirego cya Munyaneza ariko ntiyahabwa ishingiro ndetse n’ikirego cya Munyaneza na cyo nticyahabwa ishingiro, rwemeza ko n’indishyi zasabwe zidakwiye gutangwa. Munyaneza yajuririye Urukiko Rukuru, ubujurire bwe n’Akarere ntibwahabwa ishingiro ariko rwemeza ukureka ubujurire bwakozwe n’umuryango wa Barikunde ahagarariye kuri Mohamed kuberako bumvikanye. Ibi byatumye ajuririra uru Rukiko Rw’Ubujurire avuga ko Urukiko Rukuru rwemeje ko nta cyo Akarere karyozwa ngo kuko kateguriye uwo ahagarariye ibikorwa biri kuri ubwo butaka, kandi nyamara kariyemereye ko kakodesheje aho hantu ndetse n’ukodesheje akubakamo ibyo bikorwa. Akomeza avuga ko Akarere kagomba kuryozwa ikosa ryo gutanga ubutaka n’ibiburiho kandi kazi neza ko bufitwe n’undi muntu katabanje gusesa amasezerano y’ubukode yari hagati yako na Barikunde, bityo Urukiko rukaba rutaragombaga kukambura inshingano katagaragaje uko ayo masezerano yavuyeho. Asoza asaba ko Akarere kategekwa kwishyura indishyi zitandukanye umuryango ahagarariye. Akarere kiregura kavuga ko ibirebana no kuba Barikunde yaba yarahawe ubutaka n’icyahoze ari Komini Tumba byafashweho icyemezo mu rubanza RCAA 00061/2018/CA rwabaye itegeko rukanarangizwa, aho rwemeje ko ubutaka buburanwa ari ubwa Mohamed. Ibijyanye n’agaciro k’ibintu biri kuri ubwo butaka bireba uwabutsindiye n’uwabishyizeho, bitakareba kuko atari ko kabutunze. Nyuma yo gusobnuro kubyo karezwe n’uruhande baburana, Akarere kavuga ko indishyi zitandukanye umuryango wa Barikunde usaba nta shingiro bifite, kubera ko Inkiko zamaze kwemeza ko umutungo uburanwa ari uw’umuryango wa Mohamed, bityo ko kadashobora gutanga ingurane ku mutungo utari uwako. Incamake y’icyemezo: Urega ni we ugomba kugaragaza ibimenyetso byibyo aregera, iyo bitabonetse aratsindwa. Bityo, umuryango wa Barikunde uhagarariwe na Munyaneza ntiwabashije kugaragaza ko
## Page 2
ubutaka wari wubatseho ibikorwa bya station ari ubwabo dore ko Uru Rukiko rwari rwaremeje ko nyiri umutungo uburanwa ari uw’umuryango wa Aslam Mohamed. Ubujurire nta shingiro bufite. Urubanza rwaciwe n’Urukiko Rukuru, ntiruhindutse. Amagarama aherera ku isanduku ya Leta. Amategeko yashingiweho: Itegeko Nshinga rya Repubulika y’u Rwanda ryo muri 2003 ryavuguruwe muri 2015, ingingo ya 34. Itegeko N°22/2018 ryo ku wa 29/04/2018 ryerekeye imiburanishirize y’imanza z’imbonezamubano, iz’ubucuruzi, iz’umurimo n’iz’ubutegetsi, ingingo ya 12, 83 n’iya 147. Itegeko N°32/2016 ryo ku wa 28/08/2016 rigenga abantu n’umuryango, ingingo ya 31. Itegeko N° 21/2012 ryo ku wa 14/06/2012, ryerekeye imiburanishirize y’imanza z’imbonezamubano, iz’ubucuruzi, iz’umurimo n’iz’ubutegetsi, ingingo ya 111. Nta manza zifashishijwe. Urubanza I. IMITERERE Y’URUBANZA [1] Munyaneza Gonzague uhagarariye umuryango wa Barikunde Joseph wari umushoramari, avuga ko mu mwaka wa 1987 Barikunde Joseph yasabye icyahoze ari Komini Tumba ubutaka bwo kubakamo station y'ibikomoka kuri peteroli, buherereye ahitwa i Kamugunda, ubu ni mu Murenge wa Base mu Karere ka Rulindo, iyo Komini ishingiye ku mategeko yariho icyo gihe, imukodesha ubutaka bungana na ares eshanu (5), yubakamo station, atangiye kuyikoreramo arongera asaba Komini Tumba ubundi butaka bungana na ares mirongo itanu (50) bufatanye n'icyo kibanza yari amaze kubakamo station, kugira ngo abukoreremo ibindi bikorwa by'iterambere na bwo arabuhabwa. [2] Akomeza asobanura ko Akarere ka Rulindo kaje guha uwitwa Aslam Mohamed ubwo butaka, kanamuha icyangombwa cyabwo gifite UPI:4/01/01/02/3664, katabanje gusesa amasezerano y’ubukode Barikunde Joseph yari yaragiranye na Leta, ngo kanatange ingurane y’ibikorwa biri kuri ubwo butaka bigizwe n’inyubako zashyizweho na Barikunde Joseph. [3] Munyaneza Gonzague uhagarariye umuryango wa Barikunde Joseph yatanze ikirego mu Rukiko Rwisumbuye rwa Gicumbi cyandikwa kuri RC 00008/2020/TGI/GIC, arusaba gutegeka Akarere ka Rulindo kwishyura umuryango wa Barikunde Joseph ibikorwa yari yarashyize kuri ubwo butaka, cyangwa agahabwa ingurane yabyo, agahabwa n'indishyi z'akababaro, hiyongereyeho
## Page 3
n’indishyi zishingiye ku gihe cy'ubukode cyari gisigaye, kuko ubukode bwa Barikunde Joseph bwagombaga kurangira mu mwaka wa 2086 (emphyteutic lease 1987 -2086). [4] Mbere yo kuburanisha urubanza mu mizi, Urukiko Rwisumbuye rwa Gicumbi rwasuzumye inzitizi yatanzwe n’umuryango wa Aslam Mohamed yo kutakira ikirego, ishingiye ku kuba Munyaneza Gonzague nta bubasha afite bwo kurega, kuko urubanza RC 00132/2011/TB/MBGO rwemeza ko Barikunde Joseph yazimiye, rumaze imyaka icyenda (9) ruciwe, ingingo ya 31 y’Itegeko N°32/2016 ryo ku wa 28/08/2016 rigenga abantu n’umuryango ikaba iteganya ko nyuma y’imyaka itanu (5) urubanza ruciwe, hagomba kubaho izungura, bityo ko abazungura ba Barikunde Joseph, ari bo bafite ububasha bwo kurega. Uwo muryango uvuga kandi ko nta bubasha Munyaneza Gonzague agifite bwo guhagararira umuryango wa Barikunde Joseph, kuko ububasha yari yarahawe n’umuryango bwari ubw’imyaka ine kandi ko yarangiye. [5] Uhagarariye Akarere ka Rulindo na we yatanze inzitizi yo kutakira ikirego avuga ko ubutaka Munyaneza Gonzague aregera bwaburanwe mu rubanza RCAA 00061/2018/CA rwabaye itegeko, kandi ko muri urwo rubanza, Urukiko rwemeje ko Barikunde Joseph nta butaka yahawe na Leta, ko kuba asaba guhabwa ingurane y’ubwo butaka kandi barabutsindiwe hashingiwe ku ngingo ya 83 y’Itegeko N°22/2018 ryo ku wa 29/04/2018 ryerekeye imiburanishirize y’imanza z’imbonezamubano, iz’ubucuruzi, iz’umurimo n’iz’ubutegetsi, ikirego cye kidakwiye kwakirwa. [6] Ku wa 04/03/2021, mu rubanza rubanziriza urundi, Urukiko Rwisumbuye rwa Gicumbi rwemeje ko inzitizi zatanzwe nta shingiro zifite, ku wa 25/06/2021, rwemeza kwakira ikirego rwashyikirijwe na Munyaneza Gonzague uhagarariye umuryango wa Barikunde Joseph, rusanga nta shingiro gifite, indishyi zitandukanye zasabwe n’ababuranyi ntizahabwa ishingiro, amagarama yatanzwe ahwana n’ibyakozwe mu rubanza. [7] Munyaneza Gonzague uhagarariye umuryango wa Barikunde Joseph yajuririye icyo cyemezo mu Rukiko Rukuru, ubujurire bwanditswe kuri RCA 00058/2021/HC/KIG, avuga ko umuryango wa Barikunde Joseph watse indishyi z’ibikorwa washyize kuri ubwo butaka zingana na 120.519.000 Frw n’indishyi zitandukanye, Urukiko Rwisumbuye rwa Gicumbi rwemeza ko Akarere ka Rulindo katacibwa indishyi kuko Munyaneza Gonzague atagaragaza uruhare kagize kugira ngo Barikunde Joseph abone aho yubatse station, nyamara haratanzwe ikimenyetso cyerekana ko Komini Tumba yamusubije ivuga ko yamukodesheje aho yubatse station, ko kugumana ibikorwa byashyizweho byaba ari ukwikungahaza nta mpamvu. [8] Mu rubanza RCA 00058/2021/HC/KIG rwaciwe ku wa 14/04/2022, Urukiko Rukuru rwemeje ukureka ubujurire kwakozwe n’umuryango wa Barikunde Joseph uhagarariwe na Munyaneza Gonzague kuri Razak Mohamed, kubera ko bumvikanye, rwemeza ko ubujurire bw’umuryango wa Barikunde Joseph uhagarariwe na Munyaneza Gonzague ku byerekeye Akarere ka Rulindo nta shingiro bufite, ko ubujurire bwuririye ku bundi bw’Akarere ka Rulindo bufite ishingiro, rutegeka umuryango wa Barikunde Joseph uhagarariwe na Munyaneza Gonzague guha Akarere ka Rulindo 500.000 Frw y’igihembo cya Avoka ku rwego rubanza, na 300.000 Frw y’igihembo cya Avoka kuri urwo rwego, 40.000 Frw yatanzweho ingwate y’amagarama ahwana n’ibyakozwe mu rubanza. [9] Ku wa 10/05/2022, Munyaneza Gonzague yajuririye icyo cyemezo mu Rukiko rw’Ubujurire, urubanza ruhabwa RADAA 00007/2022/CA. Avuga ko atishimiye icyemezo cy’Urukiko Rukuru
## Page 4
rwavuze ko nta cyo Akarere ka Rulindo karyozwa ngo kuko kateguriye Barikunde Joseph ibikorwa biri kuri ubwo butaka, kandi nyamara kariyemereye ko kakodesheje aho hantu ndetse n’ukodesheje akubakamo ibyo bikorwa. [10] Urubanza rwaburanishijwe mu ruhame ku wa 06/02/2023, umuryango wa Barikunde Joseph uhagarariwe na Munyaneza Gonzague uburanirwa na Me Nambajimana Jean Baptiste, Akarere ka Rulindo gahagarariwe na Me Cyubahiro Fiat. II. IBIBAZO BIGIZE URUBANZA N’ISESENGURA RYABYO 1. Kumenya niba Akarere ka Rulindo kagomba gutegekwa kwishyura ingurane y’ibikorwa biri ku butaka bufite UPI: 4/01/01/02/3664 [11] Me Nambajimana Jean Baptiste uhagarariye Munyaneza Gonzague avuga ko mu rubanza rujuririrwa, Urukiko Rukuru rwavuze ko nta cyo Akarere ka Rulindo gakwiye kuryozwa kubera ko nta we keguriye ibikorwa biri ku butaka katanze, nyamara mu gika cya 15 ako Karere kariyemereye ko kakodesheje Barikunde Joseph aho yubatse station y’ibikomoka kuri peteroli kubera ko Aslam Mohamed wari uhasanganywe yari amaze guhunga, kakongeraho ko kuba Leta ikodesha imitungo itagira ba nyirayo ari ibisanzwe, nyamara bigaragara ko Barikunde Joseph yubatse iyo station muri 1987 abyumvikanyeho na Komini Tumba. [12] Akomeza asobanura ko kuba Akarera ka Rulindo ariko katanze ubwo butaka, Urukiko rukavuga ko katatanze ibyubatseho, nyamara ariko katumye hubakwaho ibintu bitimukanwa ku buryo byakurwaho bidasenywe kandi bikaba bidashoboka ko hatangwa ubutaka bwonyine hadatanzwe ibyubatseho, asanga kagomba kuryozwa iryo kosa kuko asanga kataragombaga kwegurira ubwo butaka undi muntu, katabanje gusesa amasezerano y’ubukode yari hagati yako na Barikunde Joseph, Urukiko rukaba rutaragombaga kwambura Akarere inshingano katagaragaje uko ayo masezerano yavuyeho. [13] Asoza asaba uru Rukiko gutegeka Akarere ka Rulindo guha umuryango wa Barikunde Joseph indishyi z’ingurane zingana na 120.519.000 Frw n’indishyi z’akababaro zingana na 65.000 Frw, hashingiwe ku Inyandiko z’ubuyobozi, raporo y’igenagaciro, aho imisoro y’ubutaka yishyurirwaga, ingingo ya 34 y’Itegeko Nshinga rya Repubulika y’u Rwanda ryo muri 2003 ryavuguruwe muri 2015 no ku ngingo ya 12 n’iya 147 z’Itegeko N˚ 22/2018 ryo ku wa 29/04/2018 ryerekeye imiburanishirize y’imanza z’imbonezamubano, iz’ubucuruzi, iz’umurimo n’iz’ubutegetsi. [14] Me Cyubahiro Fiat uhagarariye Akarere ka Rulindo avuga ko ibirebana no kuba Barikunde Joseph yaba yarahawe ubutaka n’icyahoze ari Komini Tumba byafashweho icyemezo mu rubanza RCAA 00061/2018/CA rwabaye itegeko rukanarangizwa, aho mu gika cya 40 cy’urwo rubanza, Urukiko rwemeje ko ubutaka buburanwa ari ubwa Aslam Mohamed, bityo ko agaciro k’ibintu biri kuri ubwo butaka kareba uwabutsindiye n’uwabishyizeho, bitareba Akarere ka Rulindo kuko atari ko kabutunze. [15] Akomeza avuga ko nta kimenyetso Munyaneza Gonzague agaragaza cyemeza ko ubwo butaka bwubatsweho station yabuhawe n’Akarere cyangwa kaba karagiranye na we amasezerano y’ubukode burambye nk’uko abivuga. Ku birebana na raporo y’inama ya Komini yo mu mwaka wa 1991
## Page 5
Munyaneza Gonzague avuga ko ari yo Barikunde Joseph yahereweho ubwo butaka, Me Cyubahiro Fiat avuga ko ubwayo ivuga ko yibeshye ko yahawe aho kubaka station kandi atari byo, kandi ko mu cyemezo nimero 0014/PRES/CA/2020/CIV cyafashwe na Perezida w’Urukiko rw’Ubujurire ku wa 15/09/2020, iyo baruwa yagarutsweho, Urukiko rwemeza ko itagaragaza ko Barikunde Joseph yahawe ubutaka yubatsemo station, kandi ko kuba Akarere ka Rulindo karabwanditse kuri Aslam Mohamed nta makosa kakoze, kuko mbere y’uko abwandikwaho ubuyobozi bwabanje gusuzuma niba Barikunde Joseph yarabuhawe busanga atarabuhawe kubera ko nta bimenyetso bigaragaza ko yabuhawe koko. [16] Avuga kandi ko mu manza zabanje, Munyaneza Gonzague yaburanye avuga ko Barikunde Joseph yahawe ubutaka, ariko ko ubu ahindura imvugo avuga ko bari bafite amasezerano y’ubukode burambye (bail emphythéotique), nyamara akaba atayagaragariza Urukiko, ndetse ko Ubuyobozi bw’Akarere ka Rulindo butari kugirana amasezerano na Barikunde Joseph ku butaka bwa Aslam Mohamed. [17] Akomeza avuga ko ibyerekeye ubukode buvugwa mu nyandiko yo mu mwaka wa 1991, byumvikanisha ko Barikunde Joseph,kuko nyirabwo yari yarahunze, maze amafaranga yakodeshwaga icyo kibanza akajya ahabwa Komini kubera ko ubukode bw’imitungo idafite bene yo bwishyurwa muri Leta, akaba ari na yo igirana amasezerano n’abakodesha, akaba nta kimenyetso kigaragaza ko Barikunde Joseph yakomeje kwishyura ayo mafaranga y’ubukode, kuko na we yaje guhunga akaba ataragaruka, abasigaye muri uwo mutungo bakaba barakomeje kuwukoreramo nk’abawubohoje kugeza ubwo Aslam Mohamed agejeje ikibazo ku Karere ka Rulindo, ubuyobozi bukagikemura bushingiye ku byavuye mu iperereza rirambuye bwakoze. [18] Ku birebana no kuba Munyaneza Gonzague avuga ko umuryango we ari wo wasoreraga ubwo butaka buburanwa, Me Cyubahiro Fiat avuga ko atari ukuri, kuko inyandiko zigaragazwa ari imenyekanisha ry’imisoro (déclaration ) ku bukode bwa station aho kuba iy’ubutaka, ko uretse ahubatse iyo station, ahandi hari ishyamba hatasorerwaga, kuko Munyaneza Gonzague atari we wayikoreshaga, ahubwo ko yayikodeshaga abayikoreramo, akakira amafaranga y’ubukode, agasorera ayo mafaranga y’ubukode bwa station nk’uko amategeko abiteganya, aho kuba imisoro y’ubutaka nk’uko we abivuga, ko atari kubusorera atabufitiye icyangombwa cyemeza ko ari ubwe, cyane ko mu gihe cy’iyandikwa ry’ubutaka atigeze abwiyandikishaho. [19] Ku birebana n’ingurane ikwiye n’indishyi umuryango wa Barikunde Joseph usaba, avuga ko nta shingiro bifite, kubera ko Inkiko zamaze kwemeza ko umutungo uburanwa ari uw’umuryango wa Aslam Mohamed, bityo ko Akarere ka Rulindo kadashobora gutanga ingurane ku mutungo utari uwako, ko mu gika cya 40 cy’urubanza RCAA 00061/2018/CA, Urukiko rw’Ubujurire rumaze kubona ko nta kigaragaza ko Barikunde Joseph yahawe ubutaka buburanwa n’Akarere ka Rulindo, rwasanze umuryango wa Barikunde Joseph ugomba kumvikana na Aslam Mohamed wabutsindiye, akawuguranira ubutaka bwubatseho station, cyangwa akabugura. Kandi ko ibyo byabaye, urwo rubanza rukaba rwarangijwe ku wa 18/02/2022, Munyaneza Gonzague akishyura Aslam Mohamed agaciro k’ubutaka bwubatseho station, akanabwongera agendeye ku mabwiriza mashya ya RURA agenga za sitatiyo z’ibikomoka kuri peteroli. [20] Ibisobanuro bye abishingira ku bimenyetso birimo urubanza RCAA 00061/2018/CA rwaciwe n’Urukiko rw’Ubujurire ku wa 25/10/2019, amasezerano yo kwikiranura no kureka imanza yo ku wa 18/02/2022, icyemezo cya Perezida w’Urukiko rw’Ubujurire cyo ku wa 15/09/2020 gihamya ko
## Page 6
Komine Tumba itigeze iha abarega ubutaka bwo kubakaho station, inyandikomvugo y’inama ya Komini yo ku wa 25/11/1991 igaragaza ko yibeshye ko yahawe ubutaka kandi atarabuhawe, inyandiko zishyuriweho umusoro ku bukode (impot locatif) bwa station. UKO URUKIKO RUBIBONA [21] Ikibazo cyo kumenya niba Akarere ka Rulindo kagomba gutegekwa kwishyura ingurane y’ibikorwa biri ku butaka bufite UPI: 4/01/01/02/3664, kigomba gusubizwa habanje kumenyekana nyiri ubutaka ibikorwa bisabirwa ingurane byubatseho. [22] Ingingo ya 12 y’Itegeko No 22/2018 ryo ku wa 29/04/2018 ryerekeye imiburanishirize y’imanza z’imbonezamubano, iz’ubucuruzi, iz’umurimo n’iz’ubutegetsi ivuga ko urega agomba kugaragaza ibimenyetso by’ibyo aregera kandi ko iyo abibuze, uwarezwe atsinda. [23] Urukiko Rukuru, mu rubanza rujuririrwa rweje ko Munyaneza Gonzague uhagarariye umuryango wa Barikunde Joseph atigeze abasha kugaragaza inkomoko y’ubutaka Barikunde Joseph yubatsemo station ya essence n’inyubako zayo, n’uruhare Akarere ka Rurindo kaba karagize kugira ngo abubone anabwubakemo, ko ntaho rwahera rutegeka ko karyozwa iyo station n’inyubako zubatsemo. [24] Mu rubanza RCAA 00061/2018/CA, rwaciwe n’Urukiko rw’Ubujurire ku wa 25/10/2019, urwo Rukiko rwashingiye ku mategeko no ku bimenyetso rwemeza ko ubutaka bwubatseho inyubako za station y’ibikomoka kuri peteroli ari ubwa Aslam Mohamed, aho kuva ku gika cyarwo cya 19 kugeza ku cya 41, rwasobanuye ko hashingiwe ku bimenyetso bitandukanye n’amategeko yagaragajwe birimo raporo y’ubuyobozi bw’Umurenge wa Base igaragaza ko umuryango wa Barikunde Joseph uhagarariwe na Munyaneza Gonzague wemeraga ihame ry’uko wakumvikana na Aslam Mohamed agahabwa inguranye ikwiye ariko ikibazo kikaba ko batashoboye kumvikana ku ngano y’iyo ngurane, maze rwemeza ko ubutaka buburanwa ari ubwa Aslam Mohamed nkuko bigaragazwa n’icyangombwa cy’ubutaka cya burundu kimwanditseho. [25] Ikindi kigaragaza ko ubutaka bwubatseho inyubako za station y’ibikomoka kuri peteroli ari ubwa Aslam Mohamed, ni uko nyuma y’uko urubanza RCAA 00061/2018/CA, rwaciwe n’Urukiko rw’Ubujurire ku wa 25/10/2019, rubaye ndakuka, umuryango wa Barikunde Joseph uhagarariwe na Munyaneza Gonzague wemeye kururangiza ku bushake, wishyura Aslam Mohamed ingurane ikwiye, nkuko bigaragazwa n’amasezerano yo kwikiranura no kureka imanza yo k u wa 18/02/2022 yabaye hagati y’umuryango wa Aslam Mohamed uhagarariwe na Mohamed Razak n’umuryango wa Barikunde Joseph uhagarariwe na Munyaneza Gonzague. [26] Urukiko rurasanga, ibimaze gusobanurwa mu bika bibanziriza iki bigaragaza nta gushidikanya ko nyiri ubutaka bwubatseho ibikorwa bisabirwa ingurane ari Aslam Mohamed, bityo ibisabwa n’umuryango wa Barikunde Joseph uhagarariwe na Munyaneza Gonzague ko Akarere ka Rulindo kawuha ingurane y’ibikorwa bibwubatseho nta shingiro bifite kuko byamaze kugaragazwa haruguru ko ubutaka bwubatseho station ya essence ari ubwa Aslam Mohamed kandi yamaze kwishyurwa agaciro kabwo n’umuryango wa Barikunde Joseph uhagarariwe na Munyaneza Gonzague, uyu muryango, ukaba utagomba guhindukira ngo wishyuze Akarere ka Rulindo ingurane y’ibikorwa
## Page 7
byubatse ku butaka wamaze kwegukana, umaze kwishyura agaciro kabwo Aslam Mohamed wari nyiri ubutaka mbere. [27] Hashingiwe ku bisobanuro byatanzwe no ku ngingo ya 12 y’Itegeko No 22/2018 ryo ku wa 29/04/2018 ryavuzwe haruguru, Urukiko rurasanga, mu gihe urubanza RCAA 00061/2018/CA, rwaciwe n’Urukiko rw’Ubujurire rwemeje ko nyiri umutungo uburanwa ari umuryango wa Aslam Mohamed, umuryango wa Barikunde Joseph uhagarariwe na Munyaneza Gonzague ukaba utabasha kubivuguruza kugeza ubwo uru rubanza rwabaye ndakuka, Akarere ka Rulindo kadashobora gutegekwa gutanga ingurane ku mutungo w’abandi, bityo urubanza rwajuririwe rukaba rugomba guhamaho. 2. Ku byerekeye amafaranga y’ibyagiye ku rubanza ku kugeza kuri uru rwego [28] Me Nambajimana Jean Baptiste asaba Urukiko rw’Ubujurire gutegeka ko amafaranga angana na 800.000 Frw, Urukiko Rukuru rwategetse umuryango wa Barikunde Joseph uhagarariwe na Munyaneza Gonzague guha Akarere ka Rulindo yakurwaho, kubera ko warenganijwe. [29] Me Nambajimana Jean Baptiste uburanira umuryango wa Barikunde Joseph uhagarariwe na Munyaneza Gonzague avuga ko amafaranga asabwa n’Akarere ka Rulindo gasaba nta shingiro ryayo, kubera ko Munyaneza Gonzague yarenganijwe kandi afite uburenganzira bwo gukurikirana inyungu ze. [30] Me Cyubahiro Fiat avuga ko amafaranga Akarere ka Rulindo kagenewe agomba kugumaho, kuko ari ingaruka zo kuba Munyaneza Gonzague akomeje kugashora mu manza kandi agatsindwa. [31] Me Cyubahiro Fiat asaba Urukiko kugenera Akarere ka Rulindo igihembo cya Avoka kingana na 1.000.000 Frw yiyongera ku yagenwe mu manza zibanza. UKO URUKIKO RUBIBONA [32] Ku byerekeranye n’amafaranga y’ikurikranarubanza n’ay’igihembo cya Avoka, ingingo ya 111 igika cya 1, cy’Itegeko N° 21/2012 ryo ku wa 14/06/2012, ryerekeye imiburanishirize y’imanza z’imbonezamubano, iz’ubucuruzi, iz’umurimo n’iz’ubutegetsi iteganya ko ikirego cy’amafaranga y’ikurikiranarubanza ni ikirego gishamikira ku kirego cy’iremezo kigamije kwishyuza ibyakoreshejwe mu rubanza. [33] Urukiko rurasanga, kuba Munyaneza Gonzague uhagarariye umuryango wa Barikunde Joseph yaratsinzwe urubanza yari yajuririye, nta kosa Urukiko Rukuru rwakoze mu kumutegeka guha Akarere ka Rulindo amafaranga ibihumbi magana inani (800.000 Frw), akubiyemo igihembo cya Avoka n’ikurikiranarubanza. [34] Urukiko rurasanga, umuryango wa Barikunde Joseph uhagarariye na Munyaneza Gonzague ugomba guha Akarere ka Rulindo amafaranga ibihumbi magana atanu (500.000 Frw), y’igihembo cya Avoka, n’ibihumbi magana abiri (200.000 Frw) y’ikurikiranarubanza kuri uru rwego, yose hamwe akaba ibihumbi magana arindwi (700.000 Frw), kubera ko Akarere kashyizeho ukaburanira akanakurikirana urubanza.
## Page 8
III. ICYEMEZO CY’URUKIKO [35] Rwemeje ko ubujurire bwatanzwe n’umuryango wa Barikunde Joseph uhagarariye na Muyaneza Gonzague nta shingiro bufite. [36] Rwemeje ko urubanza RADA 00058/2021/HC/KIG rwaciwe n’Urukiko Rukuru ku wa 14/04/2022, rudahindutse. [37] Rutegetse umuryango wa Barikunde Joseph uhagarariye na Muyaneza Gonzague guha Akarere ka Rulindo amafaranga ibihumbi magana arindwi (700.000 Frw) kuri uru rwego, akubiyemo ay’igihembo cya Avoka, n’ay’ikurikiranarubanza. [38] Rutegetse ko amagarama yatanzwe n’umuryango wa Barikunde Joseph uhagarariye na Muyaneza Gonzague ahwanye n’ibyakozwe mu rubanza.