UBUSHINJACYAHA v RUTUNGA
Dr. Rutunga Venant knowingly provided essential assistance to gendarmes who, together with interahamwe, committed mass killings of Tutsi civilians at ISAR-Rubona. His actions constituted material and intentional complicity in genocide and extermination as a crime against humanity. The High Court's reduction of...
Source-derived case information.
- Citation
- RPAA/GEN 00003/2024/CA
- Parties
- Applicant: Ubushinjacyaha; Respondent: Dr. Rutunga Venant
- Court
- Court of Appeal
- Jurisdiction
- Rwanda
- Judgment Date
- 31 December 2025
- Case Number
- RPAA/GEN 00003/2024/CA
- Procedural Posture
- Criminal Appeal / Final Appellate Judgment
- Outcome
- appeals dismissed; conviction and sentence affirmed
- Legal Topics
- Complicity, Genocide, Crimes Against Humanity, Sentencing, Burden of Proof, Appeals
- Source Language
- rw
Source-derived case record
Summary, issues, holding and outcome
More case intelligence is available
Unlock the full research layer for this judgment.
Parties
Ubushinjacyaha
Applicant
Dr. Rutunga Venant
Respondent
Procedural Posture
Criminal Appeal / Final Appellate Judgment
Legal Issues
- 1 Whether Dr. Rutunga Venant was correctly convicted as an accomplice to genocide and extermination as a crime against humanity
- 2 Whether the High Court erred in reducing the sentence despite aggravating circumstances
Ratio Decidendi
Dr. Rutunga Venant knowingly provided essential assistance to gendarmes who, together with interahamwe, committed mass killings of Tutsi civilians at ISAR-Rubona. His actions constituted material and intentional complicity in genocide and extermination as a crime against humanity. The High Court's reduction of sentence was justified by his cooperation and lack of prior convictions, despite aggravating circumstances. Both appeals lacked merit; the conviction and 20-year sentence stand.
Court Disposition
appeals dismissed; conviction and sentence affirmed
Orders
- Appeals by Dr. Rutunga Venant and Ubushinjacyaha are dismissed.
- High Court judgment No RP/GEN 00011/2021/HC/HCCIC is affirmed.
Full Case Text
Judgment text and source record
50 paragraphs
# UBUSHINJACYAHA v RUTUNGA
- Source: Amategeko - Section: Decisions (Judgements) - Date: 2025-12-31 - Case/document no.: RPAA/GEN 00003/2024/CA - Collection: Court of Appeal
## Text
## Page 1
UBUSHINJACYAHA v RUTUNGA [Rwanda URUKIKO RW’UBUJURIRE - RPAA/GEN 00003/2024/CA (Gakwaya, P.J., Kaliwabo na Ndahayo, J.) 31 Ukuboza 2025] Amategeko agenga imanza z’inshinjabyaha – Icyitso – Ihanwa ry’icyitso – Kugira ngo ukurikiranyweho icyaha ahanwe nk’icyitso (complicité: élément matériel) ku cyaha runaka, agomba kuba yarakoze igikorwa gifatika cyangombwa gifasha cyangwa gishishikariza undi gukora icyo cyaha (acte positif), cyangwa gudakora igitegetswe (omission)byafashije cyangwa byashishikarije undi gukora ikibujijwe n’Itegeko. Amategeko agenga imanza z’inshinjabyaha – Ubufatanyacyaha ku birebana n’icyitso – Ubushake bwo gukora icyaha – Ubushake ku byerekeranye n’ubufatanyacyaha ku birebana n’icyitso (mens rea ou l’élément moral ou intentionnel de la complicité), busaba ko aba yaratanze inkunga, azi neza ko izafasha mu gukora igikorwa kigize icyaha nyirizina (icyaha ubwacyo), bitabaye ngombwa ko aba afite umugambi mubisha uhuje n’icyo uwakoze icyaha n’abo bafatanyije bari bagambiriye. Amategeko agenga imiburanishirize y’imanza z’inshinjabyaha – Urubanza rugomba gusubiza ku buryo bweruye cyangwa butaziguye ku byasabwe byose n’ababuranyi, ku nzitizi batanze no ku mpaka (impamvu) bagaragaje, ariko ntirutegetswe gusuzuma imwe ku yindi muzo bagaragaje zose, icyagombwa ni uko mu rubanza rwaciwe hagaragaramo impamvu zatumye ibyasabwe, inzitizi zatanzwe n’impaka (impamvu) zagaragajwe bidahabwa agaciro. Amategeko agenga imanza z’inshinjabyaha – Igihano – Umucamanza, mu gutanga igihano, areba imibereho y’uwakoze icyaha mbere yo kugikora, igihe yagikoraga na nyuma yo kugikora, akazihuza n’uko icyaha cyakozwe, uburemere bwacyo n’ingaruka cyateye muri sosiyete, ndetse afite uburenganzira bwo kugenera ukurikiranywe, impamvu nyoroshyacyaha n’ubwo icyaha aregwa cyaba ari icyaha cy’ubugome (crime) cyangwa icyaha gikomeye (délit), kuko nta mwihariko Itegeko ryashyize ku cyaha runaka. Incamake y’ikibazo: Uru rubanza rwatangiye uregwa akurikiranywe n’Ubushinjacyaha mu Rukiko Rukuru, Urugereko Rwihariye ruburanisha ibyaha mpuzamahanga n’ibyambuka imbibi, nyuma yuko Dr. Rutunga (uregwa) aje mu Rwanda yoherejwe n’Igihugu cy’Ubuholandi kugira ngo akurikiranweho ibyaha akekwaho, nuko Ubushinjacyaha bumurega ibyaha bitandukanye buvuga ko ibyaha Dr. Rutunga aregwa bishingiye ku kuba ariwe wasabye abajandarume uwari Perefe wa Perefegitura ya Butare, bageze muri ISAR-Rubona bica Abatutsi bari bahahungiye ku musozi wa Gakera no kuba yaragize uruhare mu bwicanyi bwakorewe abakozi b’Abatutsi bakoraga muri icyo kigo. Urwo Rukiko rwamuhamije icyaha cyo kuba icyitso muri jenoside (complicity in jenocide) no kuba icyitso mu kurimbura nk’icyaha cyibasiye inyokomuntu, rukaba rwarabimuhamije rushingiye ku gikorwa yakoze cyo kujya gusaba abajandarume i Butare bishe Abatutsi muri ISAR-Rubona, harimo abari bahungiye mu Gakera n’abari abakozi muri icyo kigo. Urwo Rukiko rwasanze kandi ibyaha bimuha bigize impurirane mbonezamugambi kandi byombi bihanishwa igihano cy’igifungo cya burundu akaba aricyo gihano yagahanishijwe ariko hashingiwe ku kuba mu miburanire ye atararugoye kandi aribwo bwa mbere yari ahamwe n’icyaha, rumuhanisha igihano cy’igifungo cy’imyaka makumyabiri (20).
## Page 2
Impande zombi ntizishimiye imikirize y’urubanza nuko zijuririra Urukiko rw’ ubujurire, Dr. Rutunga avuga ko anenga imikirize y’urubanza kuko Urukiko rwemeje ko ahamwa n’icyaha cyo kuba icyitso cy’icyaha cya jenoside n’icyo kuba icyitso mu cyaha cyo kurimbura nk’icyaha cyibasiye inyokomuntu, rushingiye ku kuba yaragiye i Butare kuzana abajandarume bishe uwitwa Kalisa, ndetse bakanica Abatutsi muri ISAR-Rubona, kandi ubwabyo bitagize icyaha, ndetse no kuba kumuhana rutarigeze rugaragaza niba uruhare rwe rungana cyangwa ruruta urw’abajandarume. Ibyo byatumye Urukiko rw’ Ubujurire rusuzuma niba Urukiko rwabanje rwarakoze ikosa ryo kumuhamya icyaha cyo kuba icyitso mu cyaha cya jenoside n’icyitso mu kurimbura nk’icyaha cyibasiye inyokomuntu, rushingiye ku buhamya butizewe, rutanagaragaje mu buryo budashidikanywaho ibikorwa bigize ibyo byaha n’ubushake bwe bwo kubikora. Ubushinjacyaha bwo bwajuriye bunenga kuba Urukiko rwaragabanyirije Dr. Rutunga igihano nta gisobanuro rubitangiye usibye kuvuga gusa ko atagoye ubutabera mu gihe cyo kuburana kandi bwari n’ubwa mbere akurikiranywe n’Inkiko ku buryo buzwi, mu gihe n’impamvu bwari bwagaragaje busaba ko yahanishwa igihano cy’igifungo cya burundu ntacyo rwayivuzeho. Kuri iyi ngingo Urukiko rw’Ubujurire rukaba rwarasuzumye ibijyanye no kumenya niba Urukiko Rukuru rwarakoze ikosa ryo kugabanyiriza igihano Dr. Rutunga rwirengagije impamvu nkomezacyaha Ubushinjcyaha bwarugaragarije. Incamake y’icyemezo: 1. Kugira ngo ukurikiranyweho icyaha ahanwe nk’icyitso (complicité: élément matériel) ku cyaha runaka, agomba kuba yarakoze igikorwa gifatika cyangombwa gifasha cyangwa gishishikariza undi gukora icyo cyaha (acte positif), cyangwa gudakora igitegetswe (omission)byafashije cyangwa byashishikarije undi gukora ikibujijwe n’Itegeko. Bityo kuba Dr. Rutunga yaragiye i Butare gusaba abajandarume, Perefe Nsabimana wari washyizwe kuri uwo mwanya ku wa 19/4/1994, kugira ngo ashyire mu bikorwa gahunda ya guverinoma yo kwica Abatutsi i Butare, akabamuha, bahagera, bagatangira gushakisha no kwica Abatutsi bahakoraga bari bafite amazina yabo, bagafatanya n’interahamwe kwica Abatutsi bari bahungiye muri ISAR- Rubona, mbere bari bagerageje kwirukana interahamwe zabateraga zishaka kubica, ari igikorwa gifatika kigize inkunga ya ngombwa yafashije abajandarume bafatanyije n’iterahamwe kwica Abatutsi muri ISAR-Rubona bagamije kubarimbura kubera ubwoko bwabo. 2. Ubushake ku byerekeranye n’ubufatanyacyaha ku birebana n’icyitso (mens rea ou l’élément moral ou intentionnel de la complicité), busaba ko aba yaratanze inkunga, azi neza ko izafasha mu gukora igikorwa kigize icyaha nyirizina (icyaha ubwacyo), bitabaye ngombwa ko aba afite umugambi mubisha uhuje n’icyo uwakoze icyaha n’abo bafatanyije bari bagambiriye. 3. Urubanza rugomba gusubiza ku buryo bweruye cyangwa butaziguye ku byasabwe byose n’ababuranyi, ku nzitizi batanze no ku mpaka (impamvu) bagaragaje, ariko ntirutegetswe gusuzuma imwe ku yindi muzo bagaragaje zose, icyagombwa ni uko mu rubanza rwaciwe hagaragaramo impamvu zatumye ibyasabwe, inzitizi zatanzwe n’impaka (impamvu) zagaragajwe bidahabwa agaciro. Bityo kuba Urukiko rwabanje rutagarutse ku mpamvu zagaragajwe n’Ubushinjacyaha busabira Dr. Rutunga igihano cy’igifungo cya burundu, ntibivuze ko rwirengagije imiburanire cyangwa ibisobanuro bwatanze, kuko rudategetswe gusubiza ku miburanire yose y’ababuranyi, icyagombwa ni uko rugaragaza impamvu zatumye rufata icyemezo runaka. 4. Umucamanza, mu gutanga igihano, areba imibereho y’uwakoze icyaha mbere yo kugikora, igihe yagikoraga na nyuma yo kugikora, akazihuza n’uko icyaha cyakozwe, uburemere bwacyo
## Page 3
n’ingaruka cyateye muri sosiyete, ndetse afite uburenganzira bwo kugenera ukurikiranywe, impamvu nyoroshyacyaha n’ubwo icyaha aregwa cyaba ari icyaha cy’ubugome (crime) cyangwa icyaha gikomeye (délit), kuko nta mwihariko Itegeko ryashyize ku cyaha runaka. 5. Kwemeza impamvu nyoroshyacyaha ntibikuraho uburemere bw’icyaha, bivuze ko kugabanyiriza igihano uwahamwe n’icyaha bitagabanya na gato uburemere bw’icyaha yakoze. Uburemere bw’icyaha n’impamvu nkomezacyaha zigize icyaha, ntibibangamira Umucamanza kwemeza mu nyungu z’uwahamwe n’icyaha, impamvu nyoroshyacyaha zagaragaye, agamije kumugenera mu bushishozi bwe igihano gishingiye ku buryo icyaha cyakozwemo n’imibereho ye bwite (individualisation de la peine). Ubujurire bwa Dr. Rutunga nta shingiro bufite; Ubujurire bw’Ubushinjacyaha nta shingiro bufite. Amategeko yashingiweho: Itegeko N° 68/2018 ryo ku wa 30/8/2018 riteganya ibyaha n’ibihano muri rusange, Ingingo ya 2, agace ka 5, (b). Imanza zifashishijwe: Ubushinjacyaha vs. Mugimba Jean-Baptiste, RPAA/Gén 00001/2021/CA rwaciwe n’Urukiko rw’Ubujurire ku wa 14/2/2025. Ubushinjacyaha vs Twahirwa François, RPAA/Gén 00002/2018/CA rwaciwe n’Urukiko rw’Ubujurire ku wa 25/7/2023. Ubushinjacyaha vs 2Lt. Seyoboka Henri Jean-Claude, RPAA/Gén 00006/2024/CA rwaciwe n’Urukiko rw’Ubujurire ku wa 28/11/2025 Ubushinjacyaha vs Iyamuremye Jean-Claude alias Nzinga, RPA/Gén 00005/2021/CA-CMB- RPA/Gén 00006/2021/CA rwaciwe n’Urukiko rw’Ubujurire 13/12/2024. Ubushinjacyaha vs Nsabimana alias Sankara n’abandi, RPA 00060/2021/CA rwaciwe n’Urukiko rw’Ubujurire ku wa 4/4/2022. Ubushinjacyaha vs Akayezu Jean-Paul, ICTR-96-4-T rwaciwe ku wa 2/9/1998. The Prosecutor vs. Elizaphan Ntakirutimana & Gerard Ntakirutimana, ICTR-96-10-A and ICTR- 96-17-A Appeals Judgment (Dec. 13, 2004). Le Procureur c. Pauline Nyiramasuhuko, Arsène Shalom Ntahobali, Sylvain Nsabimana, Alphonse Nteziryayo, Joseph Kanyabashi & Élie Ndayambaje, ICTR-98-42-T rwaciwe ku wa 24/6/2011. Procureur contre Jean Kambanda, ICTR-97-23-S, Jugement portant condamnation, P.27, n˚56. Inyandiko z’abahanga: Crim. 1er oct. 1984: Gaz. Pal.1985. Somm. 96, in Code pénal, 106e édition, Dalloz, Paris, 2009, P. 125. Crim. 23 janv.1997: D., 1997, P. 147, note Pradel; Dr. Pén., 1997 comm.38), Frédéric Desportes et Francis Le Gunehec, Droit pénal général, quatorzième édition, Economica, Paris, 2007, P.502, n° 546 Michel Franchimont, Ann Jacobs et Adrien Masset, Manuel de procédure pénale, 2e édition, Larcier, Bruxelles, 2006, P. 722.
## Page 4
Urubanza IMITERERE Y’URUBANZA [1] Nyuma ya jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, Dr. Rutunga Venant wari wungirije Umuyobozi Mukuru w’Ikigo cy’Igihugu gishinzwe Ubushakashatsi mu by’Ubuhinzi (Institut des Sciences Agronomiques du Rwanda: ISAR), akaba yari akuriye Centre du Plateau yari igizwe na sitasiyo ya Rubona, Songa na Ruhande, yahungiye mu Gihugu cy’Ubuholande. Ubushinjacyaha bw’u Rwanda buza kumenya ko ariho ari, busaba icyo gihugu mu nyandiko mpuzamahanga zo gufata zo ku wa 9/3/2010 no ku wa 1/8/2018 kumwohereza kuburanira mu Rwanda kubera ibyaha bya jenoside, kuba icyitso muri jenoside n’icyaha cyibasiye inyokomuntu akekwaho byabereye muri ISAR-Rubona mu mwaka wa 1994. Ku wa 26/7/2021, igihugu cy’Ubuholandi cyafashe icyemezo cy’uko yoherezwa kuburanira mu Rwanda; Ubushinjacyaha bumurega mu Rukiko Rukuru, Urugereko rwihariye ruburanisha ibyaha mpuzamahanga n’ibyambuka imbibi, kugira ngo aburanishwe kuri ibyo byaha yari akurikiranyweho. [2] Mbere y’iburanisha mu mizi, Urukiko rubanza rwabanje gutesha agaciro icyemezo cy’Urukiko Gacaca rw’Umurenge wa Gikirambwa cyo ku wa 5/11/2008 cyari cyarahanishije Dr. Rutunga Venant igifungo cya burundu y’umwihariko. [3] Mu Rukiko Rukuru, Urugereko rwihariye ruburanisha ibyaha mpuzamahanga n’ibyaha byambuka imbibi, Dr. Rutunga Venant yaburanye ahakana ibyaha aregwa, avuga ko Ubushinjacyaha butagaragaza uruhare rwe rwihariye yagize mu bikorwa bigize buri icyaha aregwa. [4] Mu rubanza nº RP/GEN 00011/2021/HC/HCC rwaciwe ku wa 5/9/2024, Urukiko Rukuru rwasanze ibyaha bihama Dr. Rutunga Venant ari icyo kuba icyitso muri jenoside (complicity in jenocide) no kuba icyitso mu kurimbura nk’icyaha cyibasiye inyokomuntu, rukaba rwarabimuhamije rushingiye ku gikorwa yakoze cyo kujya gusaba abajandarume i Butare bishe Abatutsi muri ISAR-Rubona, harimo abari bahungiye mu Gakera n’abari abakozi muri icyo kigo. [5] Rushingiye ku kuba ibyaha byahamye Dr. Rutunga Venant bigize impurirane mbonezamugambi kandi byombi bihanishwa igihano cy’igifungo cya burundu nk’uko biteganywa n’Itegeko n° 68/2018 ryo ku wa 30/8/2018 rigena ibyaha n’ibihano muri rusange nk’uko ryahinduwe kugeza ubu, urwo Rukiko rwemeje ko Dr. Rutunga Venant ahanishijwe igihano kimwe cy’igifungo cya burundu kubera ko ibyo byaha binganya uburemere, ariko kuba mu miburanire ye atararugoye kandi aribwo bwa mbere yari ahamwe n’icyaha, rumuhanisha igifungo cy’imyaka makumyabiri (20). [6] Dr. Rutunga Venant ntishimiye urubanza rwaciwe ku rwego rwa mbere, ajuririra Urukiko rw’Ubujurire avuga ko arunenga kuba rwaremeje ko ahamwa n’icyaha cyo kuba icyitso cy’icyaha cya jenoside n’icyo kuba icyitso mu cyaha cyo kurimbura nk’icyaha cyibasiye inyokomuntu, rushingiye ku kuba yaragiye i Butare kuzana abajandarume bishe Kalisa Epaphrodite, ndetse bakanica Abatutsi muri ISAR-Rubona, kandi ubwabyo bitagize icyaha, ndetse no kuba kumuhana rutarigeze rugaragaza niba uruhare rwe rungana cyangwa ruruta urw’abajandarume n’ukuntu rwabibonye.
## Page 5
[7] Ubushinjacyaha buvuga ko Dr. Rutunga Venant atatanze urutonde rukubiyemo impamvu z’ubujurire bwe mu mwanzuro yatanze ajurira, kandi afite inshingano zo kugaragaza amakosa yakozwe n’Urukiko rwabanje yatumye urubanza rucibwa nabi, asabira gukosora1. Buvuga kandi ko muri rusange impamvu z’ubujurire bwa Dr. Rutunga Venant nta shingiro zifite, kuko Urukiko rwamuhannye rushingiye ku bimenyetso atashoboye kuvuguruza. [8] Ubushinjacyaha nabwo ntibwishimiye imikirize y’urwo rubanza, bujuririra uru Rukiko, burunenga kuba rwaragabanyirije Dr. Rutunga Venant igihano nta gisobanuro rubitangiye usibye kuvuga gusa ko atagoye ubutabera mu gihe cyo kuburana kandi bwari n’ubwa mbere akurikiranywe n’Inkiko ku buryo buzwi, mu gihe n’impamvu bwari bwagaragaje busaba ko yahanishwa igifungo cya burundu, zirimo uburemere n’ingaruka z’ibyaha yakoze, kuba yarakoresheje ububasha yari afite (Abuse of the position of authority), kuba atarigeze yicuza yemera ko ibyabereye muri ISAR-Rubona ari jenocide yakorewe Abatutsi, no kuba hari imirongo yatanzwe n’Inkiko nkuru yagombaga gushingirwaho, nazo rukaba ntacyo rwayivuzeho. [9] Dr. Rutunga Venant avuga ko ubujurire bw’Ubushinjacyaha nta shingiro bufite kuko Urukiko Rukuru nta kosa rwakoze rumugabanyiriza igihano hashingiwe ku mpamvu nyoroshyacyaha rwari rwagaragaje, ko ahubwo asanga Urukiko rw’Ubujurire rukwiye kwemeza ko nta cyaha yakoze nk’uko abisobanura mu bujurire bwe, akaba agomba kugirwa umwere. [10] Ubujurire bwa Dr. Rutunga Venant n’ubw’Ubushinjacyaha bwahurijwe hamwe, urubanza ruhabwa n° RPA/GEN 00003/2024/CA, ruburanishwa ku wa 10/11/2025, Dr. Rutunga Venant yunganiwe na Me Sebaziga Maseruka Sophonie na Me Ntazika Néhémie, Ubushinjacyaha buhagarariwe na Dr. Niyibizi Tite na Mukunzi Faustin, Abashinjacyaha ku rwego rw’Igihugu. [11] Mu iburanisha ryo ku wa 10/11/2025, Dr. Rutunga Venant yamenyesheje Urukiko ko aretse impamvu ye y’ubujurire irebana n’igihano yakatiwe kuko nta cyaha yakoze, ababuranyi bakaba bemeranya ko nta mpaka ziri ku birebana no kuba Dr. Rutunga Venant ariwe wagiye gusaba abajandurume i Butare. [12] Hashingiwe ku miburanire y’ababuranyi, mu rubanza harasuzumwa ibibazo bikurikira: a) Kumenya niba Urukiko rwabanje rwarakoze ikosa ryo guhamya Dr. Rutunga Venant icyaha cyo kuba icyitso mu cyaha cya jenoside n’icyitso mu kurimbura nk’icyaha cyibasiye inyokomuntu, rushingiye ku buhahamya butizewe, rutanagaragaje mu buryo budashidikanywaho ibikorwa bigize ibyo byaha n’ubushake bwe bwo kubikora. b) Kumenya niba Urukiko Rukuru rwarakoze ikosa ryo kugabanyiriza igihano Dr. Rutunga Venant, rwirengagije impamvu nkomezacyaha Ubushinjcyaha bwarugaragarije.
II. IBIBAZO BIGIZE URUBANZA N’ISESENGURA RYABYO
1 Reba Urubanza nº RPAA 00212/2024/CA, rwaciwe n’Urukiko rw’Ubujurire ku wa 25/4/2025, Ubushinjacyaha buburana na Hakizimana Abdul (igika cya 19).
## Page 6
i. Kumenya niba Urukiko rwabanje rwarakoze ikosa ryo guhamya Dr. Rutunga Venant icyaha cyo kuba icyitso mu cyaha cya jenoside n’icyitso mu kurimbura nk’icyaha cyibasiye inyokomuntu, rushingiye ku buhamya butizewe, rutanagaragaje mu buryo budashidikanywaho ibikorwa bigize ibyo byaha n’ubushake bwe bwo kubikora. Kumenya niba Urukiko rwabanje rwaraciriye urubanza Mugimba Jean Baptiste rutitaye ku gikorwa cy’icyaha rwaregewe. [13] Dr. Rutunga Venant avuga ko anenga Urukiko rwabanje kuba rwaramuhamije icyaha cyo kuba icyitso mu cyaha cya jenoside, rushingiye ku kuba yaragiye kuzana abajandarume i Butare, bagera kuri ISAR-Rubona bakica abariyo nka Kalisa Epaphrodite, bakanica Abatutsi bari bahungiye mu Gakera, nyamara yararusobanuriye ko yagiye kuri Perefegitura ya Butare guhururiza ikigo kubera umutekano muke wari ucyugarije, nyuma y’uko byari byasuzumwe bikanemezwa n’abari mu nama bose babaga mu kigo cya ISAR-Rubona, kugira ngo Ubuyobozi bufate ingamba zo kukirinda; ko rero atari icyemezo cye bwite. Asobanura ko urwo Rukiko rutagaragaje mu buryo budashindikanywaho ko yabazanye mu mugambi wo kwica Abatutsi, aho gucunga umutekano, ko kwemeza ko yari mu mugambi umwe n’abo bajandarume kuko atitandukanije n’abo nyuma yo kubona ibikorwa bibi byabo, ari amakosa, kubera ko atigeze abaha amabwiriza yo kwica Abatutsi, ko atabayoboraga ku buryo bari kumuha raporo kubyo bakoze, ndetse ko atari afite ububasha bwo kubahana. Asobanura kandi ko atari kuba mu mugambi wabo, ngo hanyuma igitero cyaje kimusenyere inzu kinamusahure nk’abandi bose n’ubwo yari umuyobozi, ahubwo ibyo byerekana ko nta mutwe n’umwe w’abicanyi yakoranaga nawo. Asoza avuga ko ahubwo kudatabariza ikigo cya ISAR-Rubona, yari kubiryozwa (commission par omission). [14] Ku birebana n’icyaha cyo kuba icyitso mu kurimbura nk’icyaha cyibasiye inyokomuntu nacyo yahamijwe ku rwego rubanza, Dr. Rutunga Venant avuga ko Urukiko Rukuru rwakoze ikosa ryo kukimuhamya rushingiye ku kuba yaragiye kuzana abajandarume bagize uruhare mu kwica Abatutsi bari bahungiye mu Gakera, nyamara rutagaragaje mu buryo budashidikanwaho inkunga ya ngombwa yahaye abajandarume bava mu kigo, bajya kwica izo mpunzi zari kuri uwo musozi, ndetse n’umugambi yari afite wo kubazana kugira ngo bagire uruhare mu kwica Abatutsi, ko ahubwo gutabaza Perefe wa Perefegutira ya Butare wohereje abo bajandarume, byari ukugira ngo barinde ikigo cyari cyugarijwe n’umutekano muke, nyuma y’uko byari byemerejwe mu nama y’abahabaga bose. [15] Mu iburanisha, Dr. Rutunga Venant avuga ko Urukiko Rukuru rutari gushingira ku mvugo za D.R.V.A., Burimwinyundo Edouard, R.V. 004 na R.V. 0005 rumuhamya icyaha cyo kuba icyitso mu cyaha cya jenoside n’icyitso mu kurimbura nk’icyaha cyibasiye inyokomuntu, kuko ibyo bavugiye mu Rukiko bivuguruzanya n’ibyo bemeje mu gihe cy’iperereza, ndetse kuzana abajandarume bagize uruhare mu iyicwa ry’Abatutsi muri ISAR-Rubona no mu Gakera, ubwabo bitagize icyaha. [16] Me Ntazika Néhémie, wunganira Dr. Rutunga Venant, avuga ko Urukiko Rukuru rwamuhamije ibyo byaha bibiri rushingiye ku buhamya buvuguruzanya bwemeje ko uregwa yagiye kuri perefegiture gusaba abajandarume kugira ngo bice Abatutsi, kandi atariko bimeze, kuko mbere y’uko bahagera, habanje kuba inama irimo Abahutu n’Abatutsi biga ku mutekano muke wari aho muri ISAR-Rubona kubera guterwa buri munsi n’ibitero bigizwe n’abantu benshi, ariyo mpamvu muri iyo nama hafashwe icyemezo cyo kujya gutabaza Ubuyobozi, ko rero nta
## Page 7
wundi muntu wari kubikora, atari Dr. Rutunga Venant, Umuyobozi wa ISAR-Rubona; ko ibi bigaragaza ko icyo cyemezo atari icyo yifatiye ku giti cye, ahubwo byari bivuye mu nama. [17] Me Ntazika Néhémie akomeza avuga ko uretse no kuba rutaragaragaje uruhare rwa Dr. RUTUNGA Venant mu byaha yahamijwe, Urukiko Rukuru rwasobanuye ibintu uko bitari, ruvugisha abatangabuhamya ibyo batavuze. [18] Me Sebaziga Maseruka Sophonie, nawe wunganira Dr. Rutunga Venant, avuga ko Urukiko Rukuru rwakoze amakosa yo kumuhamya ibyo byaha kuko nta bushake (intention) bwo kubikora yari afite, ko kujya kuzana abajandarume, yabikoze yabitumwe n’inama, yarimo abakozi bose kandi b’ubwoko butandukanye, ndetse n’abanyamahanga. Akomeza avuga ko Urukiko Rukuru rutari gushingira ku mvugo z’abatangabuhamya zivuguruzanya, rwemeza ko uregwa yagiye kubazana azi neza ko baje kwica. [19] Ubushinjacyaha buvuga muri rusange ko ubujurire bwa Dr. Rutunga Venant nta shingiro bufite kuko uretse kugaruka kubyo yaburanishije ku rwego rwa mbere, nta makosa agaragaza Urukiko Rukuru rwaba rwarakoze n’uko agomba gukosorwa. [20] Ubushinjacyaha buvuga ko uretse n’ibyo, ibivugwa na Dr. Rutunga Venant nta shingiro bifite, kuko mu rubanza rujuririrwa Urukiko Rukuru, rushingiye ku mvugo z’abatangabuhamya batandukanye, rwasobanuye ko hagati ya tariki 26-30/4/1994, Abatutsi bari bavuye ahantu hatandukanye mu cyahoze ari Perefegitura ya Butare, bahungiye hafi y'urwuri rw'ikigo cya ISAR- Rubona ahitwa mu Gakera, batangira kugabwaho ibitero n’interahamwe ariko bageragaza kwirwanaho babisubiza inyuma ; ko Dr. Rutunga Venant abonye ko abo Batutsi bari kwirwanaho, yagiye kuri Perefegitura ya Butare gusaba abajandarume, agezeyo ahabwa abari hagati y'icumi na cumi na batanu (10-15), abazana mu modoka abageza mu kigo cya ISAR-Rubona, bahita batangira kwica Abatutsi bari bahungiye mu Gakera n'abari ku ivuriro rya Rubona. Busobanura ko bitumvikana ukuntu abo bajandarume bahageze, aho kurwanya interahamwe n’abaturage bari bitwaje intwaro gakondo barimo bica Abatutsi, ahubwo bahise bafatanya nabo ibikorwa by’ubwicanyi bwakorerwaga Abatutsi, kandi ibyo kujya kubazana yabikoze nyuma y’ijambo ry’uwari Perezida wa Repubulika ryashishikarizaga abantu kwica Abatutsi, ko rero bigaragaza neza ko yari muri uwo mugambi wabo. [21] Ubushinjacyaha bukomeza buvuga ko ibivugwa na Rutunga Venant nta gaciro byahabwa kuko, nk’uko bigaragara mu gace ka 265 n’aka 266 tw’urubanza rujuririrwa, Urukiko Rukuru, rurebye ibihe igihugu cyarimo mu kwezi kwa Mata k’umwaka wa 1994, aho Abatutsi barimo bicwa mu gihugu cyose, by’umwihariko ubwicanyi bwari bwatangiye mu cyahoze ari Perefegitura ya Butare no mu nkengero z’ikigo cya ISAR-Rubona, rushingiye kandi cyane cyane ku kuba n’ubwo byari bimeze gucyo, Dr. Rutunga Venant nk’umuyobozi w’icyo kigo yaragiye kuzana abajandarume k’uwari Perefe wa Butare, batangira kwica Abatutsi bafatanyije n’interahamwe, ndetse nyuma y’ibyo byose akaba atarigeze agaragaza ko yitandukanyije nabo agerageza kubirukana, rwasobanuye ko kuzana abajandarume ari inkunga ya ngombwa Dr. Rutunga Venant yatanze kubishe, ndetse yari afite umugambi wo gukora icyaha cyo kuba icyitso mu cyaha cya jenoside yahamijwe, kuko yabazanye azi neza ko bagiye kwica Abatutsi bari bahungiye muri icyo kigo kimwe n’abahakoraga.
## Page 8
[22] Ku birebana n’icyaha cyo kuba icyitso mu cyaha cyo kurimbura nk’icyaha cyibasiye inyokomuntu, Ubushinjacyaha buvuga ko ibivugwa na Dr. Rutunga Venant nta gaciro bikwiye guhabwa kuko mu gace ka 271, aka 272 n’aka 275 tw’urubanza rujuririrwa, nyuma yo gusesengura ibikorwa aregwa no gusobanura ibirebana n’amategeko n’imanza zaciwe, rukabihuza no kuba Dr. Rutunga Venant yarasabye abajandarume azi neza ko baje kwica Abatutsi bari muri ISAR-Rubona, bahagera bakica Abatutsi bari barahahungiye, Urukiko Rukuru rwasobanuye ko icyo gikorwa yakoze cyo gusaba abajandarume ari inkunga ya ngombwa yatanze kugira ngo ubwicanyi bwakorewe Abatutsi muri ISAR-Rubona bushoboke. [23] Ku birebana n’ubuhamya bwatanzwe Dr. Rutunga Venant anenga, Ubushinjacyaha buvuga ko kuba abatangabuhamya baba badahuza ku masaha ibintu byabereyeho, ku modoka abajandarume bajemo, aho bahagaze n’ibindi ari utuntu duto tutatesha agaciro imvugo zabo nk’uko byemejwe mu rubanza rwa Ntaganzwa Ladislas. Ku bijyanye no kuba haragombaga gushingirwa ku mvugo abatangabuhamya bavugiye mu Rukiko, aho gushingira kubyo bavugiye mu iperereza, Ubushinjactaha buvuga ko nabyo nta gaciro byahabwa kuko byose Urukiko arirwo rubisuzuma rukemeza ubukwiye guhabwa agaciro. UKO URUKIKO RUBIBONA [24] Impaka kuri iyi ngingo zishingiye ku kumenya niba mu guhamya Rutunga Venant icyaha cyo kuba icyitso mu cyaha cya jenoside n’icyo kuba icyitso mu cyaha cyo kurimbura nk’icyaha cyibasiye inyokomuntu, Urukiko Rukuru rwarakoze amakosa yo gushingira ku buhamya buvuguruzanya no kutagaragaza mu buryo budashidikanywaho ibikorwa bibigize n’ubushake bwo kubikora (Elément intentionnel). [25] Nk’uko byemejwe mu rubanza no RPAA/Gén 00002/2018/CA2 rwaciwe n’Urukiko rw’Ubujurire ku wa 25/7/2023 no mu zindi manza zitandukanye, rusuzuma ikibazo cyo kumenya icyizere imvugo z’abatangabuhamya zifitiwe ku buryo zashingirwaho nk’ikimenyetso gifatika mu rubanza, ihame ku birebana n’ubuhamya ni uko umutangabuhamya avuga mu Rukiko ibyo yiboneye cyangwa ibyo yumvise mu buryo butaziguye, ko Urukiko rwonyine rusuzuma mu bushishozi icyizere cyangwa ireme bukwiye guhabwa. [26] Nk’uko byemejwe mu rubanza n° RPAA/Gén 00001/2021/CA rwaciwe ku wa 14/2/20253, bikanemezwa mu rubanza n° RPAA/Gén 00006/2024/CA rwaciwe ku wa 28/11/20254, Urukiko rushobora mu bushishozi bwarwo kwemeza ko ubuhamya bwatanzwe n’umutangabuhamya mu rwego rw’iperereza bwizewe kuruta ubwatanzwe mu Rukiko, cyangwa rukemeza ko ubwatanzwe mu Rukiko aribwo bwizewe kuruta ubwatanzwe mu rwego rw’iperereza. [27] Nk’uko byemejwe mu rubanza n° RPA/Gén 00005/2021/CA-CMB RPA/Gén 00006/2021/CA5, bikanemezwa mu rubanza n° RPAA/Gén 00006/2024/CA rwaciwe ku wa
2 Reba urubanza no RPAA/Gén. 00002/2018/CA rwaciwe n’Urukiko rw’Ubujurire ku wa 25/7/2023, haburana Ubushinjacyaha na Twahirwa François. 3 Reba agace ka 96 k’urwo rubanza, hagati y’Ubushinjacyaha na Mugimba Jean-Baptiste. 4 Reba agace ka 45 k’urwo rubanza, hagati y’Ubushinjacyaha na 2Lt. Henri Jean-Claude Seyoboka. 5 Reba agace ka 73 k’urwo rubanza rwaciwe ku wa 13/12/2024, hagati y’Ubushinjacyaha na Iyamuremye Jean-Claude bita Nzinga. Ari nako byemejwe mu rubanza n° ICTR-2000-55A-A rwa Procureur na Muvunyi Tharcisse: ’’ (…) une Chambre de première instance a toute latitude de se fonder sur une déposition non corroborée si celle-ci est par ailleurs
## Page 9
28/11/20256, Urukiko rushobora guha agaciro ibice bimwe by’ubuhamya, rugatesha agaciro ibindi bice byabwo. [28] Urukiko rw’Ubujurire rurasanga mu rubanza rujuririrwa, bigaragara ko Urukiko Rukuru rwashingiye ku mvugo z’abatangabuhamya uregwa anenga, zavuzwe igihe cy’iperereza ry’ibanze, mu Rukiko no mu gihe cy’iperereza urwo Rukiko rwakoze, rwemeza ko Dr. Rutunga Venant ariwe wagiye gusaba abajandarume i Butare. Rurasanga rero ibivugwa na Dr. Rutunga Venant ko Urukiko rwabanje rwakoze ikosa ryo gushingira gusa ku mvugo zabo bavugiye mu Rukiko nta shingiro bifite. Rurasanga kandi ku bw’ibyo, Dr. Rutunga Venant adakwiye kunenga imvugo zabo batangabuhamya kuko nk’uko byavuzwe haruguru, nta mpaka ziri ku birebana n’uko ariwe wagiye gusaba abo bajandarume, kuko nawe ubwe abyemera, ikibazo kikaba gishingiye ku kumenya niba yarabazanye kubwo gucunga umutekano nk’uko abivuga cyangwa ko yabazanye muri gahunda yo kwica Abatutsi bari bahungiye muri ISAR-Rubona no mu nkengero yaho. [29] Ingingo ya 2, agace ka 5, (b), y’Itegeko n° 68/2018 ryo ku wa 30/8/2018 riteganya ibyaha n’ibihano muri rusange nk’uko ryahinduwe kugeza ubu, isobanura ko icyitso ari umuntu ufasha uwakoze icyaha mu byagiteguye, mu byoroheje imikorere yacyo cyangwa mu byakinonosoye kandi yarabikoze abizi, cyangwa uwashishikaje uwakoze icyaha. [30] Iyo ngingo yavuzwe haruguru yumvikanisha ko kugira ngo ukurikiranyweho icyaha ahanwe nk’icyitso (complicité: élément matériel) ku cyaha runaka, agomba kuba yarakoze igikorwa gifatika cyangombwa gifasha cyangwa gishishikariza undi gukora icyo cyaha (acte positif)7, cyangwa gudakora igitegetswe (omission)8 byafashije cyangwa byashishikarije undi gukora ikibujijwe n’Itegeko, ni ukuvuga icyo cyaha. [31] Nk’uko byemejwe mu rubanza n° RPAA/Gen 0006/2019/CA rwaciwe ku wa 6/12/2019, ubushake ku byerekeranye n’ubufatanyacyaha (mens rea ou l’élément moral ou intentionnel de la complicité), ku birebana n’icyitso, busaba ko aba yaratanze inkunga, azi neza ko izafasha mu gukora igikorwa kigize icyaha nyirizina (icyaha ubwacyo), bitabaye ngombwa ko aba afite umugambi mubisha uhuje n’icyo uwakoze icyaha n’abo bafatanyije bari bagambiriye9.
crédible et qu’il n’est pas déraisonnable pour un juge des faits d’admettre certaines parties d’une déposition et d’en rejeter d’autres’’, Para. 128, P.46. 6 Reba agace ka 45 k’urwo rubanza, hagati y’Ubushinjacyaha na 2Lt. Henri Jean-Claude Seyoboka. 7 Les actes antérieurs ou concomitants au crime constatés à la charge d’un complice justifient son renvoi devant la juridiction de jugement à condition qu’ils soient positifs’’, Crim. 8 mars 1951: Bull.crim. n° 76. 8 Il convient d’admettre qu’une attitude passive qui, normalement, ne consttitue qu’une abstention non punissable, peut, dans des circonstances particulières et de la part de certaines personnes (…..), revêtir le caractère d’une coopération coupable; ce caractère réside bien moins dans le comportement de la personne pris en lui-même que dans l’influence que ce comportement a pu exercer sur l’esprit de l’auteur de l’infraction, dans l’espérance qu’il a pu faire naître dans sa conscience’’; T. corr.Aix-en-provence, 14 janv. 1947. 1. 262; DC 1947. Somm.19. 9 L’élément intentionnel du délit de complicité exige seulement que son auteur ait eu conscience de l’aide apportée à l’action principale’’, Crim. 1er oct. 1984: Gaz. Pal.1985. Somm. 96, in Code pénal, 106e édition, Dalloz, Paris, 2009, P. 125. ‘’ (…..) et il importe peu que le concert frauduleux réponde à des mobiles et objectifs différents de la part de l’auteur principal et de ses complices’’, in Code pénal, 106e édition, idem. Ari nako byemejwe mu rubanza n° ICTR- 96-4-T rwaciwe ku wa 2/9/1998 rwa AKAYEZU Jean-Paul, igika cya 538, ‘’S’agissant de l’élément moral ou intentionnel de la complicité en général, il suppose la conscience chez l’agent, au moment où il agit, du concours qu’il apporte dans la réalisation de l’infraction principale. Autrement dit, l’agent doit avoir agi en connaissance de cause’’.
## Page 10
[32] Nk’uko kandi byemejwe mu rubanza rwavuzwe haruguru, ku birebana n’icyaha cya jenoside, ubushake, ku byerekeranye n’ubufatanyacyaha, bugaragara mu gihe uregwa kuba icyitso mu cyaha cya jenoside yafashije cyangwa yahagarikiye cyangwa yashutse, azi icyo abigiriye kandi abishaka, undi muntu cyangwa abandi bantu gukora jenoside, azi neza ko uwo muntu cyangwa abo bantu barimo gukora jenoside, n’ubwo uregwa yaba atari afite umugambi wo kurimbura abantu bose cyangwa bamwe muri bo, bahuriye ku bwenegihugu, ku bwoko, ku ibara ry’uruhu cyangwa idini, bazira icyo baricyo10. [33] Nk’uko byemejwe mu rubanza n° ICTR-96-10-A n’urubanza no ICTR-96-17-A rwaciwe n’Urukiko Mpanabyabyaha Mpuzamahanga rwashyiriweho u Rwanda, kugira ngo uregwa ahamwe no kuba yarafashije cyangwa yarashishikarije abantu kurimbura abandi (icyitso cyangwa ubufatanyacyaha) ni ngombwa kugaragaza ko yakoze igikorwa kigamije gufasha cyangwa gutera inkunga mu kugikora cyangwa kugira ngo ishyirwe mu bikorwa11. Ubushake bwe mu gufasha no gutera inkunga bugaragazwa no kuba yarabikoze azi neza ko bifasha uwagikoze12. [34] Mu rubanza n° ICTR-96-10-A n’urubanza no ICTR-96-17-A rwavuzwe haruguru, hemejwe ko kuzana abicanyi bafite imbunda, ku musozi aho Abatutsi bari bahungiye, bakabashakisha, bakanabahiga, bihagije kwemeza ko uregwa yatanze inkunga ya ngombwa kandi yabashishikarije gukora icyaha cya jenoside13.
10 Reba agace karwo ka 102. ‘’L’élément intellectuel de la complicité ne doit toutefois en aucun cas être confondu avec celui de l’infraction principale. L’intention du complice est caractérisée par la simple connaissance qu’avait celui-ci de la volonté criminelle de l’auteur. Il n’est en revanche nullement nécessaire que le complice ait lui-même partagé cette volonté. Ainsi, une personne peut être déclarée complice de crimes contre l’humanité alors même qu’elle n’adhérait pas elle-même à la volonté exterminatrice animant l’auteur’’,( Crim. 23 janv.1997 : D., 1997, P. 147, note Pradel ; Dr. Pén., 1997 comm.38), Frédéric Desportes et Francis Le Gunehec, Droit pénal général, quatorzième édition, Economica, Paris, 2007, P.502, n° 546. ‘’ La Chambre d’appel (……) et estime que le Statut et la jurisprudence du Tribunal permettent de déclarer un accusé coupable d’aide et d’encouragement si la preuve est rapportée qu’il avait connaissance de l’intention génocide qui animait l’auteur principal’’, urubanza n° ICTR -96-10-A et ICTR-96-17-A rwa Ntakirutimana Elizaphan na Ntakirutimana Gérard, Para. 501. 11 ‘’ L’élément matériel requis pour que le crime d’aide et d’encouragement à commettre l’extermination soit constitué, est que l’accusé doit avoir posé des actes expressement destinés à aider ou à encourager sa commission ou apporter un soutien moral à sa perpetration. Ce soutien doit concourir de manière substantielle à la perpétration du crime’’, Para. 530. 12 ‘’L’élément moral requis est le fait pour l’accusé de savoir que les actes par lui commis favorisent la perpétration du crime d’extermination par l’auteur principal’’, idem. 13 ‘’ S'agissant d'Elizaphan Ntakirutimana, les constatations restantes qui le concernent sont exposées ci-dessous: en mai ou juin 1994, Elizaphan Ntakirutimana a transporté des assaillants armés qui ont pourchassé des rescapés tutsis sur la colline de Murambi; il a transporté, à l'arrière de son véhicule, des assaillants armés qu'il a conduits à la colline de Nyarutovu vers la mi-mai 1994 et ces personnes ont recherché et pourchassé des réfugiés tutsis. A cette occasion, Elizaphan Ntakirutimana a montré du doigt les réfugiés en fuite aux assaillants qui se sont mis à les pourchasser en chantant: ‘’ Exterminez-les, recherchez-les partout. Tuez-les et finissez-en avec [eux], dans toutes les forêts’’; on a vu Elizaphan Ntakirutimana arriver Ku Cyapa dans un véhicule suivi de deux autobus transportant des assaillants. Il faisait partie d'un convoi qui comptait des assaillants; un jour entre le l7 avril et le début de mai 1994, Elizaphan Ntakirutimana se trouvait à Murambi dans la région de Bisesero. Il s'est rendu dans une église de Murambi dans laquelle bon nombre de Tutsis avaient trouvé refuge et a ordonné à des assaillants de détruire le toit de l'église’’, op.cit, Para. 532. ‘’ Ces constatations sont suffisantes pour fonder la conclusion de la Chambre de première instance établissant qu'Elizaphan Ntakirutimana voit sa responsabilité pénale s’engager pour avoir aidé et encouragé à commettre le crime de génocide. La Chambre d’appel est convaincu qu’en posant ces actes, Elizaphan Ntakirutimana a aidé et encouragé à perpétrer le génocide ou apporté un soutien moral aux auteurs de ce crime, que ses agissements ont concouru de
## Page 11
[35] Nk’uko byemejwe mu rubanza n° ICTR-98-42-T ku byabaye mu kwezi kwa Mata 1994, ku wa 19/4/1994 i Butare, umunsi Nsabimana Sylvain yashyizwe mu mwanya wa Perefe wa Butare, Perezida Sindikubwabo Théodore n’abandi bayobozi bavuze ijambo ryatangajwe kuri Radio-Rwanda bakangurira abaturage gutangira gushyira mu bikorwa gahunda ya guverenoma yo kwica Abatutsi muri Perefegetura ya Butare, kandi Perefe Nsabimana Sylvain yemeye mu buryo budasubirwaho kubikurikiza kuko ku wa 20/4/1994, yari yatumije inama ya ba Bourgmestres bose kugira ngo bayishyire mu bikorwa14. [36] Nk’uko bigaragara mu bika bya 144, 145, 146 na 147 by’urubanza rujuririrwa, Urukiko Rukuru rwagaragaje imvugo z’abatangabuhamya bakoranye n’uregwa kuri ISAR-Rubona zatanzwe mu Rukiko no mu gihe cy’iperereza ry’ibanze, aribo D.R.V.A., R.V. 004, R.V. 005 na Burimwinyundo Edouard. Naho mu gace ka 164 k’urwo rubanza, Urukiko Rukuru, rushingiye kuri izo mvugo zabo, rwasobanuye ko ubuhamya bwabo bushimangira mu buryo budashidikanywaho ko DR. Rutunga Venant ariwe wazanye abajandarume bishe Abatutsi bari bahungiye mu Gakera. [37] Nk’uko bigaragara mu gika cya 164 kugeza ku cya 172 tw’urubanza rujuririrwa, Urukiko Rukuru, rushingiye ku buhamya butandukanye n’amakuru byatanzwe mu Rukiko no ku buhamya bwatanzwe igihe cy’iperereza ry’ibanze, rwasobanuye ko Dr. Rutunga Venant ariwe wasabye uwari Perefe wa Perefegitura ya Butare abajandarume bafatanyije n’interahamwe mu bwicanyi bwakorewe Abatutsi bari bahungiye muri ISAR-Rubona, ahitwa mu Gakera, kandi ko yabasabye nta kibazo cy’umutekano muke wari mu kigo, nk’uko byemejwe n’umutangabuhamya R.V. 004, ndetse ko umunsi bahagereye bahise batangira gushakisha no kwica Abatutsi bari bahahungiye, nyuma y’ubwo bwicanyi basubira i Butare. Rwanzura ko ibivugwa na Dr. Rutunga Venant ko yabasabye kubera impamvu zo kurinda umutekano w’ikigo byemerejwe mu nama z’umutekano, nta shingiro byahabwa. [38] Nk’uko bigaragara mu gika cya 265 n’icya 266 by’urubanza rujuririrwa, Urukiko Rukuru rwasobanuye ko uretse igikorwa cyo gusaba abajandarume, harebwe uko mu kwezi kwa Mata mu mwaka wa 1994 Abatutsi barimo bicwa mu gihugu hose, uko muri Perefegitura ya Butare no mu nkengero z’Ikigo cya ISAR-Rubona Abatutsi barimo bicwa mbere y’uko Dr. Rutunga Venant asaba abajandarume uwari Perefe wa Butare, uko abo bajandarume bageze mu kigo uwo munsi akabereka aho bacumbika, uko baje bazi amwe mu mazina y’Abatutsi bakoraga muri ISAR- Rubona bashakaga kwica, nk’uko bivugwa na bamwe mu batangabuhamya barimo R.V 005, uko bamaze kuhagera bafashe Kalisa Epaphrodite wari umukozi muri icyo kigo bakarara bamutoteza akicwa bukeye azira ko ari Umututsi, uko abo bajandarume bajyanye n’igitero cy’interahamwe
manière substantielle à la commission de ce crime, et qu’il savait que par ses actes et par sa conduite, il contribuait à la commission du génocide par d’autres personnes’’, op.cit., Para. 533. ‘’ La Chambre d’appel considère qu’en posant ces actes de participation, Elizaphan Ntakirutimana savait que l’intention des auteurs matériels du crime en question était d’exterminer les réfugiés Tutsi et qu’il concourait de manière substantielle à la commission des meurtres à grande echelle dont les Tutsis ont été victimes à Murambi. Cela étant, la Chambre d’appel estime que ces conclusions factuelles établissent l’existence de l’élément de meurtres à grande échelle constitutive de l’extermination, qu’Elizaphan Ntakirutimana était animé de la mens rea requise pour que l’aide et l’encouragement à commettre l’extermination soient constatés et qu’en conséquence, sa responsabilité pénale individuelle était engagée pour aide et encouragement à commettre l’extermination des Tutsis constitutive de crime contre l’humanité’’. 14 Reba paragraphes 865, 880, 888, 924, 926 na 933 z’urwo rubanza rwa Pauline Nyiramasuhuko, Arsène Shalom Ntahobali, Sylvain Nsabimana, Alphonse Nteziryayo, Joseph Kanyabashi na Elie Ndayambaje rwaciwe ku wa 24/6/2011.
## Page 12
kirimo na bamwe mu bakozi ba ISAR-Rubona barimo Mugemana Didace bakica Abatutsi benshi bari bari muri ISAR-Rubona, uko nyuma y’ubwo bwicanyi atigeze abwamagana, nyamara nk’umuyobozi w’ikigo ariwe wagiye kubasaba, uko nawe yemera ko yasabye abajandarume bagera mu kigo bagakora ubwicanyi, n’uko ibyo byose byakozwe nyuma y’ijambo rya Perezida Sindikubwabo Théodore ryakanguriraga abataratangira gukora jenoside kuyikora, bigaragaza ko Dr. Rutunga Vénant ajya gusaba abajandarume bishe Abatutsi muri icyo kigo yari azi ko ikibazanye ari ukwica abo Batutsi barimo abari mu Gakera bari bamaze iminsi birwanaho basubiza inyuma ibitero by’interahamwe byabagabwagaho. Rwanzura ko mu gusaba abajandarume azi neza ko baje kwica Abatutsi bari muri ISAR-Rubona, bahagera bakica Abatutsi bari barahahungiye, Dr. Rutunga Vénant yatanze inkunga ya ngombwa ku babishe, akaba agomba guhamwa n’icyaha cyo kuba icyitso muri jenoside giteganywa n’ingingo ya 93, agace ka 5, y’Itegeko n° 68/2018 ryo ku wa 30/8/2018 riteganya ibyaha n’ibihano muri rusange nk’uko ryahinduwe kugeza ubu. [39] Mu gika cya 271 n’icya 272 by’urubanza rujuririrwa, Urukiko Rukuru rwasobanuye ko uruhare rwa Dr. Rutunga Vénant ku bitero rusange kandi bya simusiga byari byateguwe byagabwe ku baturage b’abasiviri b’Abatutsi bari mu kigo cya ISAR-Rubona, bakabica ari benshi, bamwe babasanze aho bari bihishe, abandi bakabakurikirana mu ngo zabo bakabica, byatewe no kuba ariwe wasabye abajandarume bagabye ibyo bitero bafatanyije n’interahamwe, ko ibyo yakoze ari inkunga ya ngombwa yatanze kuri abo bajandarume, kandi ko yabasabye azi neza ko baje kugaba ibyo bitero. Rwanzura ko Dr. Rutunga Venant ahamwa no kuba icyitso mu kurimbura nk’icyaha cyibasibiye inyokomuntu, hashingiwe ku ngingo ya 94 n’iya 2, agace ka 5°, z’Itegeko n° 68/2018 ryo ku wa 30/8/2018 riteganya ibyaha n’ibihano muri rusange nk’uko ryahinduwe kugeza ubu. [40] Mu buhamya bwatanzwe na D.R.V.A. mu Rukiko ku wa 29/11/2022, ku birebana n’inama zabaye kuri ISAR-Rubona igihe cya jenoside, yavuze ko Dr. Rutunga Venant yatumiraga abantu bamwe mu nama zimwe na zimwe, zigatumirwamo abakozi b’Abahutu gusa, kandi atari inama ziri official. [41] Mu buhamya bwe mu Rukiko Rukuru ku wa 21/3/2023, Burimwinyundo Edouard yavuze ko hakorwaga inama z’umutekano zajyagamo abantu bahisemo (batoranyijwe) nk’abari baraturutse i Byumba na Ruhengeri, ziyobowe na Rutunga Venant na Murindangabo, ko atari abantu bose bazijyagamo, ndetse ko abemerewe kuzijyamo binjiraga bagakinga. Yavuze kandi ko Abahutu n’Abatutsi bari bahawe ibikoresho babwirwa ko ari mu rwego rwo kurinda ikigo, ariko nk’Abatutsi nti bari bazi ko aribyo bazicishwa. [42] Muri iryo buranisha ryo ku wa 21/3/2023, umutangabuhamya R.V. 001 yavuze ko bitewe n’uko kuva mu matariki ya 20/4/1994, hari ibitero byavaga i Mara n’i MUSASU bishaka kwinjira muri ISAR, Rutunga Venant yagiye i Butare ku wa 25/4/1994 gutabaza, ko kuri iyo tariki igitero cyaje yagiye, cyasenye amazu, bashakamo Abatutsi, banashaka ibyo kurya, basahura n’imbuto. Yavuze kandi ko mbere y’icyo gitero, hari inama yabaye igamije gukumira ibitero, aho abahigwaga n’abatarahigwaga bayigiyemo. Yasobanuye ko nta nama yabaye yemeje ko basaba abajandarume, ko atari azi ko Rutunga Venant yari yagiye kubazana, yari azi gusa ko yagiye gutabaza Ubuyobozi bukuru kugira ngo burengere ikigo. [43] Mu iburanisha ryo ku wa 22/3/2023, umutangabuhamya R.V. 004 yavuze ko yitabariye inama ebyiri ziyobowe na Directeur na Dr. Rutunga Venant, ko hari inama yemeje ko bajya kuzana abajandarume bo kurinda ikigo kuko abaturage (Interahamwe) bari bafite imbaraga ziruta
## Page 13
izabakora i rondo, ariko mu kigo (i Rubona) nta kibazo cyari gihari, uretse ko bari bazi ko mu tundi Turere, ubwicanyi bwari bwatangiye. Muri iryo buranisha, umutangabuhamya Mukandori Didacienne wari ushinzwe umutungo wa ISAR, yavuze ko indege ya Perezida imaze kugwa, habaye inama bitaga iz’umutekano, ko umugabo we yazijyagamo, agaruka amubwira ko ziteye ubwoba kuko barebwaga nabi, ko bamubwiye ko RUTUNGA Vénant yagiye guhuruza abajandarume kubera ko abari bahungiye muri icyo kigo birwanagaho bagasubiza inyuma interahamwe. [44] Mu iburanisha ryo ku wa 18/4/2023, Kanyeperu Augustin na Bunani Emmanuel bavuze mu buhamya bwabo ko nta nama bazi yafashe umwanzuro wo kujya gusaba abajandarume. Abandi batangabuhamya bakoranaga n’uregwa bavuze ko bumvise ko hari inama yemeje ko hasabwa abajandarume. [45] Mu iburanisha ryo ku wa 17/5/2023, umutangabuhamya R.V. 005 yasobanuye ko kubera ko abaturage bari barimo kwisuganya kuzatera ISAR-Rubona, hafashwe icyemezo mu nama cyo kwicungira umutekano no guhamagaza abajandarume kugira ngo barinde ikigo. [46] Mu iburanisha ryo ku wa 25/7/2023, Rutiyomba Arsène, umujyanama mu mategeko (Conseiller juridique) wa ISAR-Rubona yasobanuye ko ibintu byari bimeze neza mbere y’ijambo Perezida Sindikubwabo yavugiye i Butare ko abantu bamwe bigize ba ntibideba, nyuma yaryo ubwicanyi buhita butangira, ko ariko atibuka igihe abasirikari baziye muri ISAR n’uwagiye kubazana, ko ndetse muri ISAR habereye inama zitandukanye zari zigamije kurinda umutekano w’ikigo, ko bari bafite ubwoba ko Abatutsi benshi cyane bari mu mashyamba babatera. Yavuze kandi ko inama y’abayobozi ba ISAR, harimo Abahutu n’Abatutsi, yaje kwemeza ko bagiye kureba abayobozi b’ingabo bagatanga abantu bo kuza kurinda ikigo kuko Mugemana Didace yavuze ko abaturage bakikije ikigo bari hafi kugitera. Yavuze na none ko hari gitero cyaje, ko basahuye bakanasenya inzu basangaga nta muntu uzirimo, ko ariko nta muntu bishe, ko abasirikare bari baje kubacungira umutekano bajyanye n’icyo gitero kwica abantu mu ishyamba rya ISAR- Rubona. [47] Urukiko rw’Ubujurire rurasanga umutekano muke uvugwa muri uru rubanza utari umwihariko wo muri ISAR-Rubona kuko muri icyo gihe cy’ukwezi kwa Mata 1994, wari mu gihugu hose kandi ushingiye kuri jenoside (ubwicanyi) yakorerwaga Abatutsi, bityo Dr. Rutunga Venant akaba adashobora gutandukanya ibyaberaga mu kigo cya ISAR-Rubona imbere (bureau administratif) n’umutekano muke wari mu kigo cyose no mu nkengero zacyo, aho Abatutsi benshi bari bahungiye interahamwe zabicaga n’uburyo birwanagaho uko bashoboye. [48] Urukiko rw’Ubujurire rurasanga ibivugwa na Dr. Rutunga Venant ko Urukiko Rukuru rwakoze ikosa ryo kumuhamya icyaha cyo kuba icyitso mu cyaha cya jenoside n’icyitso mu kurimbura nk’icyaha cyibasiye inyokomuntu, kuko gusaba abajandarume ari icyemezo cyafatiwe mu nama y’abakozi ba ISAR-Rubona kubera umutekano muke wari mu kigo, bitahabwa agaciro kuko atagaragaza amakosa Urukiko Rukuru rwakoze rushingira ku mvugo z’umutangabuhamya R.V. 004 wemeje ko nta kibazo cy’umutekano muke cyariho, bituma rero rutesha agaciro imiburanire ye. [49] Urukiko rw’Ubujurire rurasanga uretse ibivuzwe haruguru, isuzumwa ry’imvugo z’abatangabuhamya babajijwe bari abakozi ba ISAR-Rubona icyo gihe, rigaragaza ko n’ubwo
## Page 14
habaye inama zakorwaga ku rwego rw’umutekano, nta kimenyetso cyemeza mu buryo bufatika ko hari inama y’umutekano yemeje by’umwihariko ko hasabwa abajandarume. Rurasanga kandi nta kintu kigaragaza ko Abatutsi bakoreraga muri ISAR-Rubona batumirwaga muri izo nama zose, nk’uko bamwe mu batangabuhamya babivuze, ndetse umwe yemeje ko hari inama zabaye mu muhezo. [50] Urukiko rw’Ubujurire rurasanga ubuhamya bwatanzwe bugaragaza ko mbere y’itariki ya 25/4/1994, nta bwicanyi bwabaye muri ISAR-Rubona, ko ahubwo interahamwe zateye Abatutsi bari bahungiye mu misozi ya ISAR-Rubona, aba birwanaho bazisubiza inyuma; ku wa 25/4/1994, Dr. Rutunga Venant ajya i Butare gusaba Perefe Nsabimana Sylvain abajandarume, bahageze batangira gushakisha Abatutsi bahakoraga, baza bafite amazina yabo, nibwo ubwicanyi bw’Abatutsi bwatangiye muri ISAR-Rubona, abajandarume babukomeza bafatanyije n’interahamwe batera, banica Abatutsi bari bahungiye mu Gakera. [51] Urukiko rw’Ubujurire rurasanga ubuhamya bwatanzwe n’imvugo bwite za Dr. Rutunga Venant zigaragaza ko nta kintu na kimwe yakoze abwamagana cyangwa nibura ngo atange raporo ku bakuru b’abo bajandarume agaragaza ko atemeranya n’ubwicanyi bakoze, kandi yari afite ishingano yo kubikora nk’umuyobozi wari wagiye kubasaba. [52] Hashingiwe ku byagaragajwe mu bice bibanziriza iki, Urukiko rw’Ubujurire rurasanga kuba ku wa 25/4/1994, Dr. Rutunga Venant yaragiye i Butare gusaba abajandarume, Perefe Nsabimana Sylvain wari washyizwe kuri uwo mwanya ku wa 19/4/1994, kugira ngo ashyire mu bikorwa gahunda ya guverinoma yo kwica Abatutsi i Butare, akabamuha, bahagera, bagatangira gushakisha no kwica Abatutsi bahakoraga bari bafite amazina yabo, bagafatanya n’interahamwe kwica Abatutsi bari bahungiye muri ISAR-Rubona, mbere bari bagarageje kwirukana interahamwe zabateraga zishaka kubica, ari igikorwa gifatika kigize inkunga ya ngombwa yafashije abajandarume bafatanyije n’iterahamwe kwica Abatutsi muri ISAR-Rubona bagamije kubarimbura kubera ubwoko bwabo. [53] Urukiko rw’Ubujurire rurasanga ubushake bwa Rutunga Venant bwo gutanga iyo nkunga ya ngombwa ku bwicanyi bwakorewe Abatutsi muri ISAR-Rubona mu rwego rwa jenoside kubera ubwoko bwabo, bugaragarira mu kuba yari azi neza ko afasha abajandarume kugera ku mugambi bari bafite wo kurimbura Abatutsi bari muri ISAR-Rubona, hakaba hari ibyo bakoze bafatanyije n’interahamwe, kuko harebwe uko mu kwezi kwa Mata 1994, ubwicanyi bw’Abatutsi bwakorwaga mu gihugu cyose, cyane cyane i Butare, mbere y’uko Dr. Rutunga Venant ajya gusaba abajandarume, ku wa 19/4/1994 Perezida Sindikubwabo Théodore yavuze ijambo ryatangajwe kuri Radio-Rwanda akangurira abaturage gutangira kwica Abatutsi muri Perefegetura ya Butare, uwo munsi Nsabimana Sylvain yashyizwe mu mwanya wa Perefe wa Butare kugira ngo ashyire mu bikorwa iyo gahunda ya guverinoma yo kwica Abatutsi, abajandarume basabwe bakaba barahageze ku wa 25/4/1994, uwo munsi batangira gushakisha Abatutsi bakoraga muri ISAR- Rubona, bica umwe, bukeye bajyana n’abandi bakozi ba ISAR-Rubona bafatanyije n’interahamwe kwica Abatutsi benshi bari bahungiye mu mashyamba ya ISAR-Rubona, hanarebwa ko nyuma y’ubwo bwicanyi Dr. Rutunga Venant atigeze abwamagana cyangwa ngo atange raporo ku bakuru babo agaragaza ko atemeranya n’ubwicanyi bakoze, ibi bikaba bigaragaza nta shiti ko yagiye kubasaba azi neza ko baje kwica Abatutsi.
## Page 15
[54] Urukiko rw’Ubujurire rurasanga hashingiwe ku bikorwa byagaragajwe haruguru, abajandarume baragabye ibitero bafatanyije n’interahamwe zari zateguriwe kwica abasiviri b’Abatutsi bari muri ISAR-Rubona, bica benshi muri bo, kandi Dr. Rutunga Venant ariwe wabasabye mu buryo bwasobanuwe haruguru, ibi bikaba ari inkunga ya ngombwa yatanze kuri abo bishe abasiviri b’Abatutsi benshi bari bahungiye muri ISAR-Rubona n’abandi bahakoraga. Rurasanga rero iyo nkunga ya ngombwa Dr. Rutunga Venant yatanze yarabafashije kugaba ibitero rusange kandi bya simusiga byibasiye abaturage benshi b’abasiviri b’Abatutsi bari mu kigo cya ISAR-Rubona birwanagaho basubiza inyuma interahamwe, babarimbura. [55] Urukiko rw’Ubujurire rurasanga ubushake bwa Dr. Rutunga Venant bwo gutanga iyo nkunga ya ngombwa kugira ngo abajandarume bafatanyije n’interahamwe barimbure abasiviri b’Abatutsi benshi bari muri ISAR-Rubona, nk’uko byagaragajwe haruguru15, bugaragarira ku kuba yarasabye abajandarume azi neza ko bafite ubushake cyangwa umugambi wo kurimbura abo basiviri b’Abatutsi, ndetse azi neza ko inkunga ya ngombwa yatanze ibafasha kugera kuri uwo mugambi. [56] Hashingiwe ku byasobanuwe haruguru, Urukiko rw’Ubujurire rurasanga ibivugwa na Dr. Rutunga Venant ko atakoze ibyaha yahamijwe kubera ko gusaba abajandarume ari icyemezo cyafashwe n’abakozi bose ba ISAR-Rubona mu nama bakoze, bitahabwa agaciro kuko nk’uko byasobanuwe haruguru, nta kigaragaza ko hari inama yemeje ko hasabwa abajandarume, ahubwo abatangabuhamya bemeje ko inama zabayeho, basobanuye ko hemejwe ko hatabazwa Ubuyobozi bukuru kugira ngo umutekano w’ikigo urindwe, kuko batinyaga ko abaturage babatera bagasahura umutungo wacyo. Rurasanga kandi ibyo avuga bitahabwa agaciro kuko hari abatangabuhamya bemeje ko habayeho inama nyinshi, ariko zitatumirwagamo abantu bose, kuko hari n’izakorwaga mu muhezo. Rurasanga rero nta kimenyetso gifatika kigaragaza ko hari inama y’abakozi bose yemeje ko hasabwa abajandarume bo kurinda umutekano wa ISAR-Rubona, ahubwo icyagaragaye ni uko abasabwe bahageze, ari bo batangiye kwica Abatutsi. [57] Ku birebana n’ibivugwa na Dr. Rutunga Venant ko nta ruhare afite mu byaha yahamijwe kuko iyo aza kuba mu mugambi w’ababikoze, nawe batari kumusenyera inzu, ngo banamusahure nk’abandi bose, Urukiko rw’Ubujurire rurasanga bitahabwa agaciro kuko guhamwa no kuba icyitso, bidasaba ko uregwa aba afite ubushake cyangwa umugambi mubisha uhuje n’icyo uwakoze icyaha n’abo bafatanyije bari bagambiriye, ahubwo icya ngombwa ni ukugaragaza ko yatanze inkunga ya ngombwa yabafashije abizi neza ko izabafasha, kandi azi neza ko bafite uwo mugambi mubisha. Rurasanga kandi ibyo avuga bitahabwa agaciro kuko abajandarume yasabye atari bo bamusenyeye inzu, ahubwo yasenywe n’interahamwe zateye ISAR-Rubona ku wa 25/4/1994 adahari, yagiye gusaba abajandarume i Butare, kandi nk’uko abatangabuhamya bamwe babivuze, babikoze kubera ko basanze nta muntu wari muri iyo nzu ye icyo gihe nk’uko babikoze no ku zindi zose basanze zitarimo abantu. [58] Urukiko rw’Ubujurire rurasanga rero hashingiwe ku byasobanuwe byose mu bika bibanziriza iki, ibivugwa na Dr. Rutunga Venant ko Urukiko Rukuru rutagaragaje mu buryo budashidikanwaho ibikorwa bigize ibyaha yahamijwe n’ubushake bwe bwo kubikora, nta shingiro bifite, kuko rushingiye ku bushishozi bwarwo rusuzuma ubuhamya bwatanzwe, rwasobanuye ko yatanze inkunga ya ngombwa ku bajandarume barimbuye Abatutsi benshi kubera ubwoko bwabo,
15 Reba igika cya 54 cy’uru rubanza.
## Page 16
mu bitero rusange kandi bya simusiga bagabye muri ISAR-Rubona, kandi ayitanga azi neza ko ibafasha kugera ku mugambi bari bafite wo gukora jenoside, barimbura abasiviri b’Abatutsi. [59] Kubera izo mpamvu zose, Urukiko rw’Ubujurire rurasanga nta makosa Urukiko Rukuru rwakoze rwemeza mu buryo budashidikanywaho ko Dr. Rutunga Venant ahamwa n’icyaha cyo kuba icyitso muri jenoside n’icyo kuba icyitso mu kurimbura nk’icyaha cyibasiye inyokomuntu, bityo ubujurire bwe nta shingiro bufite. ii. Kumenya niba Urukiko Rukuru rwarakoze ikosa yo kugabanyiriza igihano Dr. RUTUNGA Venant, rwirengagije impamvu nkomezacyaha Ubushinjacyaha bwarugaragarije [60] Ubushinjacyaha buvuga ko butishimiye igihano Dr. Rutunga Venant yahanishijwe kuko bumusabira igihano cy’igifungo cya burundu bwari bwasobanuye impamvu, ariko Urukiko rwabanje nyuma yo kwemeza ko habayeho impurirane y’ibyaha, mu kumugabanyiriza igihano, n’ubwo rwari rubifitiye ububasha, ntirwasobanura impamvu yabyo uretse kuvuga gusa mu buryo butumvikana ko yagaragaje imyitwarire myiza, nyamara atarigeze yicuza ibikorwa bya jenoside yabereye muri ISAR-Rubona, ntirwasobanura impamvu rutemeye impamvu nkomezacyaha bwarugaragarije, ahubwo rumuhanisha igihano kidakwiranye n’uburemere bw’ibyaha rwamuhamije, ko rero busaba uru Rukiko gusuzuma niba harebwe uburemere bw’ibyaha yahamijwe, kuba yaritwaje ububasha yari afite nk’umuyobozi w’ikigo cya ISAR-Rubona akajya gusaba abajandarume bakaza bakica Abatutsi bagera ku 2.000 bari bahahungiye, areba, yari akwiye koko kugabanyirizwa igihano. Busaba ko mu gusuzuma icyo kibazo hazifashishwa imanza zaciwe n’Urukiko mpuzamahanga mpanabyaha nk’urwa Kalimanzira n’urwa padiri Rukundo Emmanuel, ndetse mu kwemeza ko akwiye guhanishwa igihano cy’igifungo cya burundu hakifashishwa imanza zaciwe n’uru Rukiko nk’urwa Uwinkindi na Ntaganzwa Ladislas, kuko nta mwihariko Dr. Rutunga Venant afite utuma adahanishwa icyo gihano kimwe nabo. [61] Dr. Rutunga Venant avuga ko ibivugwa n’Ubushinjacyaha ko yakoresheje ububasha yari afite atari ukuri, kuko we nk’umusivile atari guha amabwiriza inzego z’umutekano cyangwa ngo azirukane, ko kandi ibyo buvuga ko aticujije ibyaha nta shingiro byahabwa kuko ntabyo yakoze, naho ibirebana n’imanza busaba uru Rukiko gushingiraho, asaba ko bitahabwa agaciro kuko izo manza zidahuye n’urwe. [62] Me Ntazika Néhémie, wunganira Dr. Rutunga Vénant, avuga ko ibivugwa n’Ubushinjacyaha ko Urukiko rwabanje rutasobanuye impamvu rwamugabanyirije igihano atari ukuri kuko rwasobanuye ko mu kuburana atigeze agorana, nk’uko no muri uru Rukiko yabigaragaje, ko ndetse na mbere yari umuntu ubana neza n’abandi; ikindi kandi urutonde rw’impamvu zivugwa n’Itegeko Umucamanza ashingiraho agabanyiriza uregwa igihano zikaba zitarondowe ku buryo burangiye, bivuze ko hashobora kubaho n’izindi yakwemeza kandi ntaho biteganyijwe ko agomba kuzisobanura, n’ubwo uregwa yaba atemera icyaha hakaba nta cyabuza ko yagabanyirizwa igihano, ko rero Urukiko nta makosa rwakoze rumugabanyiriza igihano. UKO URUKIKO RUBIBONA [63] Impaka kuri iyi ngingo zishingiye ku kumenya niba Urukiko Rukuru rwarirengagije impamvu zagaragajwe n’Ubushinjacyaha zishingiye ku buremere bw’ibyaha uregwa yahamijwe,
## Page 17
umwanya n’ububasha yari afite, ndetse n’imyitwarire ye nyuma y’uko ibyaha yahamijwe bikorwa n’igihe yaburanaga mu Rukiko rwabanje, byari gutuma atagabanyirizwa igihano. [64] Nk’uko byemejwe mu rubanza n° RPAA/Gén 00001/2021/CA rwaciwe ku wa 14/2/202516, Urukiko rwabanje ntirutegetswe, mu rubanza rwarwo, kugaragaza no gusobanura imyanzuro yarwo ku bisobanuro byose (arguments) byaragajwe mu rubanza17. Hemejwe kandi ko urubanza rugomba gusubiza ku buryo bweruye cyangwa butaziguye ku byasabwe byose n’ababuranyi, ku nzitizi batanze no ku mpaka (impamvu) bagaragaje, ariko ko rudategetswe gusuzuma imwe ku yindi muzo bagaragaje zose, icyagombwa ni uko mu rubanza rwaciwe hagaragaramo impamvu zatumye ibyasabwe, inzitizi zatanzwe n’impaka (impamvu) zagaragajwe bidahabwa agaciro18. [65] Nk’uko byemejwe mu rubanza n° RPA 00060/2021/CA rwaciwe ku wa 4/4/2022, Umucamanza, mu gutanga igihano, areba imibereho y’uwakoze icyaha mbere yo kugikora, igihe yagikoraga na nyuma yo kugikora, akazihuza n’uko icyaha cyakozwe, uburemere bwacyo n’ingaruka cyateye muri sosiyete, ndetse afite uburenganzira bwo kugenera ukurikiranywe, impamvu nyoroshyacyaha n’ubwo icyaha aregwa cyaba ari icyaha cy’ubugome (crime) cyangwa icyaha gikomeye (délit), kuko nta mwihariko Itegeko ryashyize ku cyaha runaka19. [66] Muri urwo rubanza, Urukiko rwasobanuye ko kwemeza impamvu nyoroshyacyaha bidakuraho uburemere bw’icyaha, bivuze ko kugabanyiriza igihano uwahamwe n’icyaha bitagabanya na gato uburemere bw’icyaha yakoze20. Ibyo byumvikanisha ko uburemere bw’icyaha n’impamvu nkomezacyaha zigize icyaha, bitabangamira Umucamanza kwemeza mu nyungu z’uwahamwe n’icyaha impamvu nyoroshyacyaha zagaragaye, agamije kumugenera mu bushishozi bwe igihano gishingiye ku buryo icyaha cyakozwemo n’imibereho ye bwite (individualisation de la peine), ari yo mpamvu Umushingamategeko yateganyije ko Umucamanza, mu kugena igihano, agomba kwita ku mpamvu nkomezacyaha no ku mpamvu nyoroshyacyaha. [67] Nk’uko bigaragara kuva mu gika cya 284 kugeza mu cya 287 by’urubanza rujuririrwa, Urukiko Rukuru, rushingiye ku ngingo ya 60, 61, 62, 84, 92, 93, agace ka gatanu (5°) na 95 z’Itegeko n° 68/2018 ryo ku wa 30/8/2018 riteganya ibyaha n’ibihano muri rusange, nk’uko ryahinduwe kugeza ubu, rwasobanuye ko kuba Dr. Rutunga Venant yaraburanye atarugoye, kandi
16 Reba agce ka 35 k’urwo rubanza. 17 ‘’ La Chambre de première instance n’est pas tenue, dans son jugement, d’exposer et de justifier ses conclusions quant à chacun des arguments présentés au cours du procès’’, Par. 498. 18 ‘’La décision doit répondre explicitement ou implicitement à toutes les demandes, les exceptions et les moyens, formulés par les parties et le ministère public. Le juge ne doit toutefois pas les examiner un à un: il suffit que de l’ensemble de la décision apparaissent les raisons pour lesquelles la demande, le moyen ou l’exception a été rejeté’’, Michel Franchimont, Ann Jacobs et Adrien Masset, Manuel de procédure pénale, 2e édition, Larcier, Bruxelles, 2006, P. 722. ‘’ Attendu que si le juge du fond doit répondre à tout chef de demande, à toute défense et à toute exception présentée par l’une des parties, il n’est pas tenu de rencontrer en termes exprès les arguments ou allégations de pur fait; que les décisions sont suffisamment et légalement motivées si elles opposent à ces arguments ou allégations une appréciation de fait dont résulte leur défaut de fondement’’, Cass., 27 février 1939, Pas., 1939, I, p.101 in Michel Franchimont, Ann Jacobs et Adrien Masset, idem. 19 Urukiko rw’Ubujurire rwatanze uwo murongo rusobanura ibingomba kumvikana mu bivugwa mu ngingo ya 49 n’iya 58 z’Itegeko n˚ 68/2018 ryo ku wa 30/8/2018 riteganya ibyaha n’ibihano muri rusange. 20 Un constat de circonstances atténuantes se réfère à l’évaluation de la sentence et n’ôte rien à la gravité de l’infraction. Il atténue la peine et non le crime. On n’observera toutefois que l’atténuation de la peine ne réduit en aucune façon le degré de gravité du crime, la question relève davantage du pardon que du moyen justificatif’’, affaire n˚ ICTR-97-23-S, Procureur contre Jean Kambanda, Jugement portant condamnation, P.27, n˚56.
## Page 18
akaba aribwo bwa mbere ahamwe n’icyaha, ari impamvu nyoroshyacyaha yashingirwaho agabanyirizwa igihano, ko rero aho guhanishwa igifungo cya burundu, agomba guhanishwa igifungo cy’imyaka makumyabiri (20). [68] Nk’uko bigaragara mu mwanzuro w’Ubushinjacyaha usaba ibihano wo ku wa 1/12/2023, Ubushinjacyaha, bushingiye ku buremere n’ingaruka z’ibyaha Dr. Rutunga Venant yakoze no kuba yarakoresheje ububasha yari afite (Abuse of the position of authority), bwasabye ko ahanishwa igihano cy’igifungo cya burundu. Mu nyandikomvugo y’iburanisha yo ku wa 26/3/2024, hagaragaramo ko Ubushinjacyaha bwasabye ko Dr. Rutunga Venant ahanishwa igihano cy’igifungo cya burundu bushingiye ku mpamvu zagaragajwe muri uwo mwanzuro21. [69] Isuzuma ry’urubanza rujuririrwa rigaragaza ko Urukiko Rukuru rutagarutse ku mpamvu zagaragajwe n’Ubushinjacyaha busaba ko Dr. Rutunga Venant ahanishwa igihano cy’igifungo cya burundu. [70] Urukiko rw’Ubujurire rurasanga nk’uko byemejwe mu murongo wagaragajwe haruguru, kuba Urukiko rwabanje rutagarutse ku mpamvu zagaragajwe n’Ubushinjacyaha busabira Dr. Rutunga Venant igihano cy’igifungo cya burundu, bitavuze ko rwirengagije imiburanire cyangwa ibisobanuro bwatanze, kuko rudategetswe gusubiza ku miburanire yose y’ababuranyi, icyagombwa ni uko rugaragaza impamvu zatumye rufata icyemezo runaka. Rurasanga kandi Urukiko Rukuru rwaragaragaje mu rubanza rwarwo impamvu zatumye rugabanyiriza Dr. Rutunga Venant igihano, ibi bikaba byumvikanisha ko mu buryo butaziguye (implicitement), rutahaye agaciro izo mpamvu nkomezacyaha cyangwa icyifuzo cy’Ubushinjacyaha. [71] Urukiko rw’Ubujurire rurasanga n’ubwo Urukiko rwabanje rwagabanyirije Dr. Rutunga Venant igihano mu bushishozi bwarwo, rutari rukwiye kwemeza ko agabanyirizwa igihano giteganywa n’Itegeko ku mpamvu y’uko atarugoye aburana, rutagaragaje mu buryo bwumvikana ibyo rushingiraho, bityo uru Rukiko rukaba rutemeranywa n’ibyemejwe ku rwego rwa mbere. [72] Urukiko rw’Ubujurire rurasanga n’ubwo ibyaha Dr. Rutunga Venant yahamijwe ari ibyaha by’ubugome biremereye, birebewe hamwe n’izindi mpamvu zagaragajwe n’Ubushinjacyaha, hashingiwe ku murongo wagaragajwe haruguru, bitabuza ko agabanyirizwa igihano mu gihe hari impamvu nyoroshyacyaha. Uru Rukiko rurasanga na none nk’uko byemejwe mu rubanza n° RPAA/Gén 00001/2021/CA rwaciwe ku wa 14/2/2025, Ubushinjacyaha buburana na Mugimba Jean-Baptiste, mu iburanisha rya Dr. Rutunga Venant muri uru Rukiko no mu Rukiko rwabanje, yaragize imyifatire myiza, igihe cyose akaba yaragaragaje ubushake bwo kuburana no kugira ngo iburanisha rigende neza, bityo kuba atararuhije Urukiko urwo arirwo rwose no kuba ari ubwa mbere akurikiranywe mu Nkiko nk’uko n’Urukiko rwabanje rwabibonye, byamubera impamvu zituma agabanyirizwa igihano giteganywa n’Itegeko, agahanishwa igihano cy’igifungo cy’imyaka makumyabiri (20), aho guhanishwa igihano cy’igifungo cya burundu. [73] Kubera izo mpamvu zose, Urukiko rw’Ubujurire rurasanga ubujurire bw’Ubushinjacyaha nta shingiro bufite. III. ICYEMEZO CY’URUKIKO
21 Reba urupapuro rwa gatanu n’urwa 6.
## Page 19
[74] Rwemeje ko ubujurire bwatanzwe na Dr. Rutunga Venant nta shingiro bufite; [75] Rwemeje ko ubujurire bwatanzwe n’Ubushinjacyaha nta shingiro bufite; [76] Rwemeje ko urubanza No RP/GEN 00011/2021/HC/HCCIC rwaciwe n’Urukiko Rukuru, Urugereko rwihariye ruburanisha ibyaha mpuzamahanga n’ibyaha byambuka imbibi ku wa 5/9/2024 rudahindutse; [77] Rwemeje ko igihano cy’igifungo cy’imyaka makumyabiri (20) Dr. Rutunga Venant yakatiwe ku cyaha cyo kuba icyitso muri jenoside no kuba icyitso mu kurimbura nk’icyaha cyibasiye inyokomuntu ku rwego rwa mbere, kigumyeho; [78] Rwemeje ko amagarama y’urubanza aherera ku Isanduku ya Leta.